Akademik HAZU-a preminuo je u 88. godini. Uz dugu nastavničku i znanstvenu karijeru, bio je na čelu komisije koja je defenirala službeni grb Republike Hrvatske
Redoviti član Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti (HAZU), povjesničar Nikša Stančić, preminuo je u petak u 88. godini života. Iz HAZU-a ističu da Stančića pamte po istraživanju hrvatske povijesti novog vijeka u europskog kontekstu. Poglavito se bavio poviješću Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, te je istraživao i problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku.
'Sudjelovao je u radu brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te bio član znanstvenih odbora kongresa i znanstvenih skupova. Bio je voditelj projekata 'Hrvatska 18-19. stoljeća – modernizacija i nacionalni pokret', 'Hrvatska povijest – sinteze' i 'Temeljni dokumenti hrvatske povijesti – dokumenti i simboli identiteta'. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2002. godinu za djelo Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću', istaknuli su iz HAZU-a o radu preminulog akademika.
Dodali su i da će se sprovod održati 9. siječnja na zagrebačkom Krematoriju u 11:55 sati.
vezane vijesti
Od školskog radija do predavanja na fakultetima u Hrvatskoj i regiji
Stančić se rodio 16. ožujka 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru, gdje je završio i osnovnu školu. Potom je gimnaziju završio u Splitu, a potom 1964. godine diplomirao te 1979. godine doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
'Nakon diplomiranja radio je kao vanjski urednik u uredništvu Školskog radija i televizije u sklopu Radiotelevizije Zagreb, a od 1968. godine bio je zaposlen kao kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej). Od 1971. do 2008. djelovao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest, od 1991. kao redoviti profesor. Predavao je predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću i više izbornih predmeta. Bio je voditelj više kolegija na poslijediplomskim doktorskim studijima povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu', navodi HAZU iz Stančićeve biografije.
Također je predavao na poslijediplomskom studiju povijesti u Ljubljani i Mariboru, a nakon umirovljenja, nastavio je predavati na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, te na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti i kroatologije na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima.
'Na Filozofskom fakultetu obavljao je dužnosti pročelnika Odsjeka za povijest (1980.-1982.), predstojnika Zavoda za hrvatsku povijest (1986.-1991.) i prodekana (1980.-1983., 1994.-1998.). Bio je predstojnik je Katedre za hrvatsku povijest (2004. - 2008.), kao i voditelj dislociranog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2003.-2008.). Za člana suradnika HAZU izabran je 2000., a 2004. za redovitog člana. Od 2016. do smrti bio je voditelj Arhiva HAZU, a od 2011. do 2017. bio je urednik Rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razred za društvene znanosti', stoji u opisu njegovog rada na fakultetima i HAZU-u.
Vodio komisiju koja je definirala hrvatski grb
Stančić je također objavljivao knjige i radove, bilo samostalno ili u koautorstvu. Kao njegova najznačajnija djela, HAZU je istaknuo: 'Hrvatstvo, srpstvo i jugoslavenstvo u Dalmaciji u vrijeme narodnog preporoda' (1970.), 'Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji' (1980.), 'Gajeva »Još Horvatska ni propala« iz 1832–33.: ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda' (1989.) 'Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću' (2002.), 'Godina 1848. u Hrvatskoj: središnje državne institucije u transformaciji' (2010.) i druga djela.
Osim znanosti, akademik je obnašao i političke funkcije. Tako je od 1992. do 1994. godine bio pomoćnik ministra znanosti zadužen za društvene i humanističke znanosti. K tome, igrao je veliku ulogu u definiranju današnjeg simbola naše države.
Uoči donošenja Ustava Republike Hrvatske 1990. bio je na čelu stručnog povjerenstva koje je izradilo podlogu za raspravu o novom grbu Republike Hrvatske i definiralo njegov konačan izgled, s povijesnim hrvatskim grbom s početnim crvenim poljem iznad kojeg je dodana kruna s pet grbova hrvatskih zemalja', zaključili su iz HAZU-a opraštajući se od Stančića.
