Sunce daje toplinu i svjetlost pa je narod Kečua štovao boga Intija, smatrajući ga davateljem života. Obožavali su ga ratari podno planina Anda nadajući se dobroj žetvi, a njihovi kraljevi Inke predstavljali su ga na zlatnom disku s ljudskim licem.

Španjolski osvajači su 1571. godine oduzeli takav veliki zlatni disk te ga navodno poslali papi preko Španjolske nakon čega mu se gubi trag. No, u mjestu Pueblo Libre (Slobodan narod), predgrađu glavnog grada Lime, osvanut će deseci umjetničkih radova s uzorkom sunca. 'Povezujemo ljude, prirodu i kulturu. Spajamo tradiciju predaka i današnji umjetnički izričaj', kaže Dorich za Hinu.

Ljetni solsticij je trenutak kada sunce dosegne svoju najvišu točku na nebu pa je to najduži dan u godini, a zimski solsticij je najkraći dan. Njihova izmjena svakih šest mjeseci simbolizirala je nekoć obnovu i nadu. Ljudi su proslavljali solsticij ritualima, plesovima, umjetnošću i okupljanjem.

'To je uvijek bila prilika za razmišljanje o prolasku vremena, zahvali na svjetlosti i sunčevoj energiji, te jačanju društvenih veza', objašnjava Dorich. Ona je stoga 2022. pokrenula 'Festival solsticija' koji se održava 21. lipnja i 21. prosinca.

Na posljednjem, prije šest mjeseci, sudjelovala su 32 međunarodna umjetnika, od čega pet hrvatskih. Na izložbi postavljenoj u gradskom parku u Pueblo Libre bile su izložene slike, crteži i kreacije Zdenke Starčević, Zorana Hercigonje, Biserke Vuković, Maritze Karadže i same direktorice festivala Rebece Dorich. 'Mi, potomci Hrvata u Južnoj Americi, doprinosimo kulturnom i društvenom životu', kaže Karadža koja živi u Limi.

U Peruu živi 196.000 osoba koje nose hrvatsko prezime ili imaju neki drugi podatak koji upućuje da se radi o potomcima hrvatskih iseljenika, podatak je Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Kronike govore da je dubrovački vlastelin Basilije Basiljević 1573. došao ondje, poput tisuća drugih Europljana, privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. Peru je tako vjerojatno prva zemlja Južne Amerike u koju su stigli Hrvati.

Karadža, koja se bavi i pisanjem priča za djecu, na 'Festivalu solsticija' je sudjelovala s dvije slike. Uljem na platnu i popratnim tekstom prikazala je razgovor dvaju krumpira, autohtonog peruanskog povrća, između vedrog neba i plodne zemlje. Sadnja krumpira, koji je iz Amerike prenesen u Europu, ondje je tradicionalno vezana uz solsticij.

Njena druga slika prikazuje piramidu iz Cahauachija, drevni ceremonijalni centar u koji su hodočastili stanovnici prije nego je Kristofor Kolumbo došao do obale Amerike. U tom centru na jugu Perua obavljale su se i ceremonije vezane za solsticij.

Svake godine sudjeluju i umjetnici koji žive u Hrvatskoj prikazujući sunce svog zavičaja. Vuković iz Rijeke oslikala je suncem okupano more s hrvatskom zastavom. 'Tako povezujemo globalne umjetnike s publikom u Limi', napominje Dorich. Sudjeluju razne generacije umjetnika i posjetitelja.

Dorich ne isključuje mogućnost da jedan 'Festival solsticija' osvane i u Hrvatskoj. 'Takvu putujuću izložbu mogli bismo organizirati ondje', kaže.