spice must flow

Zovu ga 'crvenim zlatom', kilogram košta 1100 eura, a ima ga sve manje: Klima nas ubija!

03.12.2023 u 12:21

Bionic
Reading

Šafran je najtraženiji i najskuplji začin na svijetu, a zovu ga i 'crveno zlato' jer mu kilogram postiže cijene iznad 1100 eura. Među većim svjetskim izvoznicima je Indija, no posljednjih godina suočava se s velikim problemima u proizvodnji

Oko 90 posto indijske proizvodnje šafrana dolazi iz regije Kašmir, u kojoj se stoljećima uzgaja. Za proizvodnju samo jednog kilograma potrebno je između 200.000 i 300.000 cvjetova, a sve se radi ručno.

U listopadu i studenom polja oko grada Pampore – indijskog centra za šafran - postanu ljubičasta. Jesen je vrijeme za žetvu. Začin se dobiva samo od tučka, tamnocrvenih niti zvanih stigma. One se uklanjaju između latica i suše.

'To je radno vrlo intenzivna industrija u kojoj svaki proces, od sadnje lukovica, branja cvjetova, nježnog uklanjanja tučka s ​​cvjetova, do konačnog ocjenjivanja, pedantno provode kvalificirani radnici s desetljećima iskustva u tom poslu', kaže za BBC poduzetnik Monis Mir, čija obitelj već četiri generacije vodi biznis sa šafranom.

Mir se žali da njegova polja postaju sve manje produktivna. Sjeća se vremena u kojima je šafran cvjetao tri do pet puta u sezoni, a sada se to svelo na samo dva ili tri. Za to krivi nestalnije obrasce padalina i više temperature, zbog čega je tlo previše suho za ovu osjetljivu biljku.

Znanstvenici koji proučavaju uzgoj šafrana slažu se da su uvjeti za to postali teži.

'Klimatske promjene su stvarnost i stvaraju pustoš za polja šafrana. Kiše i snježne padaline postale su nestalne i neizvjesne. Polja koja su bila jako produktivna prije samo 10 godina sada ne daju mnogo šafrana', kaže dr. Bašir Allie, koji vodi Istraživačku stanicu za šafran na Sveučilištu za poljoprivredne znanosti i tehnologiju Šer-e-Kašmir.

Površine namijenjene proizvodnji šafrana u Kašmiru se smanjuju. Oko 5700 hektara bilo je pod usjevima 1996. godine, a do 2020. taj je broj pao na 1120.

  • +5
Šafran Izvor: Profimedia / Autor: Faisal Bashir / Zuma Press / Profimedia

Osim vremenskih neprilika, Mir za to krivi širenje gradova i sela na polja šafrana te nedostatak ulaganja u navodnjavanje i obuku poljoprivrednika.

Kako bi revitalizirao industriju šafrana, dr. Allie pokušava uzgojiti izdržljivije biljke.

Pritom koristi tehniku 'razmnožavanje mutacija', čime se utječe na DNK biljke izlaganjem sjemena zračenju. Nada se da će neke od mutacija gena biti korisne i pomoći biljkama da napreduju u različitim klimatskim uvjetima. Zasad su rezultati ohrabrujući.

Dr. Allie također savjetuje poljoprivrednike kako učiniti polja produktivnijima. Između ostalih, potiče ih da sade stabla badema uz šafran jer stvaraju sjenu i snižavaju temperaturu tla.

Ali neki imaju radikalniji pristup proizvodnji šafrana. Šaileš Modak je 13 godina bio softverski inženjer. Unatoč dobroj plaći, Modak kaže da nije bio zadovoljan svojim poslom te je 2016. odlučio dati otkaz.

Njegov prvi pothvat bilo je pčelarstvo, ali nije mu išlo. Stoga se prebacio na proizvodnju šafrana, smatrajući da može uspješno uzgajati biljke šafrana u transportnom kontejneru.

Kontejner je opremljen klima-uređajem i sustavom cirkulacije. Senzori kontinuirano prate temperaturu, vlažnost te razine CO2 i svjetla. Same biljke se uzgajaju u cijevima koje sadrže vlagu i hranjive tvari, a ne u zemlji.

Modak je također razvio softver da bi se svi uvjeti mogli daljinski kontrolirati s njegova telefona.

'Najveći problem u poljoprivredi je prevelika ovisnost o klimi. Zbog klimatskih promjena usjevi propadaju. Stoga sam odlučio koristiti tehniku ​​hidroponike - uzgoja bez tla. Još smo u eksperimentalnoj fazi - učimo stvoriti okruženje u kojem šafran može rasti', kaže Modak.

U Pamporeu, dr. Allie također radi na sustavu koji uključuje uzgoj šafrana u zatvorenom tijekom dijela godine. Lukovice se pažljivo uklanjaju iz tla i uzgajaju u zatvorenom tri mjeseca.

Pojedini farmeri otkrili su da je ovo dobar način zaštite osjetljive biljke i povećanja produktivnosti.

'U početku sam bio skeptičan oko toga da šafran može rasti u plastičnim posudama. Ali bilo je uspješno, a urod je zadržao kvalitetu i puno je bolji od šafrana uzgojenog na otvorenom', kaže Abdul Madžid Vani, kašmirski uzgajivač šafrana.

Međutim drugi poljoprivrednici tvrde da taj sustav nije dovoljno pouzdan, s obzirom na dodatni rad.

Uzgajivač šafrana Iršad Ahmed eksperimentirao je premještanjem lukovica u zatvorene prostore 2021. i 2022., ali oba puta usjevi nisu uspjeli. 'Po meni je to gubljenje vremena', ustvrdio je on.