Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i brisanjem granica, velik broj postojećih tvrtki s djelatnošću međunarodnog otpremništva i zastupništva, takozvanih špedicija, morati će staviti 'ključ u vrata'.
'Stanje u otpremništvu u Istarskoj županiji sukladno je stanju u cijeloj Hrvatskoj, s time da je situacija pooštrena budući da je Istra u svom izvozu pretežito orijentirana prema zemljama EU. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, 73 posto vrijednosti istarskog izvoza u 2012. godini bilo je orijentirano prema EU. U dosadašnjem razdoblju došlo je do pada aktivnosti u otpremništvu jer su recesijska kretanja dovela do pada robnog izvoza i uvoza. Slijedeći veliki izazov za tu djelatnost svakako je carinska unija u koju Hrvatska ulazi s punopravnim članstvom u EU.
Članstvom Republike Hrvatske u EU određeni broj djelatnosti i struka će izgubiti sadašnje tržište, a klasični otpremnički posao vezan za carinsko zastupanje nestat će u dvije faze. U prvoj fazi špediterski posao svest će se na prihvat i carinjenje robe iz prekomorskih zemalja i nama istočnih susjeda, koji će vjerojatno nakon nas ući u EU. Ostat će i špediterski uredi na graničnim prijelazima sa tim zemljama, sa kojih će se i dalje upućivati roba na carinjenje na unutarnje carinske ispostave, a što se tiče prekomorskog prometa, carinjenja će vršiti špediterske kuće stacionirane u većim morskim lukama (Rijeka, Split, Ploče, itd.) , tako da na te terete trebaju računati istarski otpremnici', navodi Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK Pula.
No, kao što je to bio slučaj i u susjednoj Sloveniji, zatvaranjem graničnih prijelaza i ulaskom u novi carinski režim i istarski špediteri očekuju da će im se svakako smanjiti opseg dosadašnjih poslova, jer nestati će potreba za carinskim zastupanjem koje se u ime kupca ili prodavatelja roba obavlja na carinskim ispostavama na postojećim graničnim prijelazima u Istri, a zadržati će tek one usluge carinskog zastupanja kod uvoza i izvoza u zemlje izvan EU.
'Svi znamo da 1. srpnja ulazimo u EU, a sada smo već u ožujku i dobrano kasnimo s eventualnom pripremom špedicijskih tvrtki na prilagodbu novim uvjetima poslovanja u smislu neke reorganizacije, proširene ponude usluga i slično. Zahvaljujući gradskim vlastima, uspjeli smo se izboriti da fizički imamo carinarnicu s dva carinika u Buzetu, iako se sad vodi kao ispostava carinarnice u Pazinu, no to će trajati još samo nekoliko mjeseci jer se s ulaskom u EU ispostava ukida. Nastojali smo da makar privremeno našim privrednicima bude lakše', kaže Ida Bašić, direktorica buzetske obiteljske tvrtke Car club d.o.o., registrirane za domaći i međunarodni prijevoz roba te usluge vezane za skladištenje, otpremu i carinjenje roba.
Bašić napominje da smanjenjem broja carinarnica odnosno zadržavanjem samo onih koje su vezane uz velike transportne luke, poput Riječke, za istarske špeditere će značiti još i dodatne troškove jer će sa svim transportnim vozilima morati proći kroz tunel Učku. Dodaje da su u segmentu 'suporta' transport i špedicija zakinuti, iako su važne karike gospodarstva. 'Kao prijevoznik ne mogu se javiti na natječaj za sredstva za razvoj proizvodnje, iako ti gotovi proizvodi bez transporta ne bi mogli doći do kupaca', navodi primjer naša sugovornica.
'Već sad, s obzirom kakvo je naše gospodarstvo, dišemo na škrge. Puno špeditera će propasti, a nema nikakvog plana za restrukturiranje, za zbrinjavanje viška radnika. Tvrtka Omnišped je jedna od prvih osnovanih kod nas i imamo doista bogat radni staž i iskustvo pa mogu reći da ima puno praznih hodova i nepotrebnih troškova. Buzet je zadržao ispostavu s dva carinika, no u Poreču za to nije bilo sluha, iako je Poreč imao više predmeta', kaže Vera Radovčić iz porečke špedicije Omnišped.
Napominje kako je osim porečke, ukinuta i ispostava u Rovinju, kao i carinarnice na graničnim prijelazima na Kaštelu, Požanama, Rupi koje su radile 24 sata. S obzirom da su ostale samo carinarnice u Puli i Pazinu, djelatnici imaju veći pritisak posla.
Navodi nedavni događaj kao praktičan primjer 'nepraktičnosti'. Naime, specijalni tereti kao što su pošiljke kamp kućica ili plovila ne smiju putovati bez pratnje i noću, pa su tako za kamp kućice koje su već stigle na Lanternu – a budući da su ih carinici željeli pregledati, morali ići po carinika u Pazin, dovesti ga u Poreč i platiti izlazak na teren da ih ne bi vukli u Pazin i nazad. 'Ono što je državi trebalo biti ekonomičnije, nama gospodarstvenicima nije jer su nam to dodatni troškovi zbog čega bi morali dizati cijenu, no onome tko plaća uvijek je puno i cijene zbog velike konkurencije ne možemo podizati', pojašnjava Radovčić. Kako veli, pitanje je koliko će privatnih špeditera nakon ulaska u EU uopće opstati, iako imaju stručan kadar i kvalitetan su partner državi jer imaju špeditersku garanciju i često puta za klijente plaćaju carinska davanja.
No, kako nam navode iz županijskog ureda Hrvatske gospodarske komore, naposljetku će doći do gašenja većine špediterskih tvrtki. 'U drugoj fazi kada i nama istočne zemlje uđu u EU, klasični otpremnički posao u Istri, a to je današnjih 27 posto istarskog izvoza, potpuno se gasi. Ostat će još neko vrijeme vođenje evidencije izvozne i uvozne robe, u stvari robe koja se otprema i doprema jer će Istra biti dio zajedničkog tržišta, i eventualno djelomično carinjenje prekomorske robe, što će pak ovisiti o organizaciji i pozicioniranju carinske službe koja će također u broju službenika i ispostava doživjeti značajno smanjenje', napominje Jasna Jaklin Majetić.
Rješenje problema transformacije špediterske djelatnosti i na taj način izbjegavanje navedenih posljedica, pojašnjava Jaklin Majetić, ne može biti jedinstveno i kao takvo primjenjivo za sve otpremničke odnosno špediterske kuće. U kroničnom nedostatku financijskih sredstava svakako bi trebalo pronaći djelatnost na koju se najekonomičnije preorijentirati. Treba imati u vidu minimalna financijska sredstva potrebna za preorijentaciju, tako i osposobljenost djelatnika, bez potrebe za dugotrajno i skupo dodatno osposobljavanje i usavršavanje. Djelatnosti na koje će se sukladno gornjim kriterijima, eventualno preorijentirati špediteri u Puli, razlikuju se od djelatnosti o kojima će razmišljati kolege u Bujama, Pazinu ili Rijeci.
'HGK Županijska komora Pula bila je svjesna problema gubitka djelatnosti i potrebe restrukturiranja. Stoga je još 2005. godine osnovana Strukovna grupa međunarodnih otpremnika s ciljem praćenja problematike špediterstva i postepene prilagodbe suvremenim kretanjima. Osim što smo kontinuirano upoznavali špeditere sa suvremenim gospodarskim kretanjima i zakonima, sazvali smo dva tematska sastanka, jedan u Puli i drugi u Gorizi, gdje su špediterima prezentirani primjeri najbolje prakse preustroja talijanskih , odnosno slovenskih špediterima nakon promjena granice EU.
Posljednja u nizu aktivnosti na tom polju je posredovanje Komore kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako bi se zainteresiranim tvrtkama ponudile nove mjere aktivne politike zapošljavanja krojene prema ciljanim skupinama', navodi predsjednica Županijske komore HGK Jaklin Majetić.
