“Stajalište Hrvatske je da poljoprivredni fond, financiranje poljoprivrede mora ostati što stabilnije, da ne dođe do ugroze financiranja koja se trebaju nastaviti kao i do sada kroz izravna plaćanja i kroz ulaganja u ruralni razvoj”, rekao je Vlajčić nakon sastanka ministara poljoprivrede država članica EU-a.

Istaknuo je da isto stajalište ima i ostalih 26 država članica te da je to i stajalište povjerenika za poljoprivredu Christopha Hansena.

Europska komisija je ranije izišla s idejom da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. svaka zemlja članica napravi vlastiti nacionalni plan za trošenje europskih sredstava, u što bi bile uključene i kohezijske i poljoprivredne politike, dva područja na koje odlazi oko dvije trećine proračuna. Riječ je o sličnom pristupu kakav je korišten za provedbu sredstava za oporavak od posljedica pandemije - svaka država dobije svoju financijsku omotnicu, a novac se isplaćuje nakon što se provedu predviđene reforme i ključne etape.

Vlajčić je pozdravio i paket pojednostavljenja poljoprivrednih propisa koje je nedavno predložila Europska komisija.

Taj paket, između ostaloga, predviđa lakše obeštećenje poljoprivrednika iz kriznih rezervi u slučaju prirodnih katastrofa ili bolesti životinja.

Rekao je da su Hrvatska i Slovenija zastupale stajalište da “poljoprivrednici moraju proizvoditi hrane, a ne administraciju”.

Europska komisija je prije desetak dana predložila niz pravila čiji je cilj administrativno rasterećenje poljoprivrednika, naročito malih poljoprivrednih gospodarstava.

Ministri su također razgovarali o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji gdje je prošle godine bilo dosta poteškoća.

“Sada je situacija nešto bolja, ali postoji zabrinutost zbog geopolitičkih okolnosti u kojima se EU sada nalazi, prije svega mislim na najavu trgovinskih mjera koje su najavile Sjedinjene Američke Države te na rat u Ukrajini kojemu se nazire kraj”, rekao je Vlajčić.