Mesna industrija jedna je od najvažnijih grana hrvatske prehrambene industrije. Gotovo četvrtina ukupnih prihoda prehrambenog sektora dolazi upravo iz proizvodnje i prerade mesa, dok u sektoru posluje oko 250 tvrtki, među kojima prevladavaju mali i mikro poduzetnici.

Posljednjih godina industrija se suočava s rastom troškova proizvodnje, nedostatkom radne snage i snažnim konkurentskim pritiskom iz uvoza. Kako bi ostali konkurentni, proizvođači ulažu u modernizaciju pogona, digitalizaciju procesa te sustave sljedivosti i kontrole kvalitete.

Hrvatska sve manje proizvodi, a sve više uvozi

Jedan od najvećih izazova domaće mesne industrije ostaje niska samodostatnost. Hrvatska danas proizvodi tek oko 63 posto mesa koje troši. Od ulaska u Europsku uniju samodostatnost u proizvodnji govedine pala je s 90 na 58 posto, kod svinjskog mesa sa 67 na 50 posto, a kod peradi s 81 na 73 posto.

Razlozi su višestruki – smanjenje domaće proizvodnje, pad broja stoke, rast potražnje te promjena prehrambenih navika građana. Posebno je izražen pad broja rasplodnih grla, dok proizvodnja peradi bilježi rast zahvaljujući sve većoj potrošnji tog mesa.

Posljedice su vidljive i u vanjskotrgovinskoj bilanci. Hrvatska godišnje uveze više od 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda, a tijekom 2024. godine vanjskotrgovinski deficit premašio je 625 milijuna eura.

Istodobno, domaći potrošači među najvećim su ljubiteljima mesa u Europskoj uniji. Prosječna godišnja potrošnja doseže 87 kilograma po stanovniku, što Hrvatsku svrstava na šesto mjesto među članicama EU. Više od polovice ukupne potrošnje otpada na svinjsko meso.

Nekoliko velikih igrača dominira tržištem

Unatoč velikom broju tvrtki, tržište kontrolira nekoliko velikih vertikalno integriranih proizvođača koji pokrivaju cijeli lanac – od uzgoja i tova do prerade i maloprodaje.

Na vrhu je i dalje Mesna industrija Braća Pivac, najveća hrvatska mesna grupacija sa sjedištem u Vrgorcu. Uz matičnu kompaniju, grupu čine PPK Karlovačka mesna industrija i čakovečka Vajda. Prepoznatljivi su po proizvodima poput Dalmatinskog pršuta, pancete i pečenice sa zaštićenim geografskim podrijetlom.

Matična tvrtka prošle je godine povećala prihode za 7,7 posto, na 394,5 milijuna eura, dok je neto dobit više nego udvostručena – s 5,7 na gotovo 13,8 milijuna eura. Vajda je također ostvarila značajan napredak te je iz gubitka prešla u dobit od 3,7 milijuna eura. S druge strane, PPK Karlovac bilježio je pad poslovnih rezultata zbog priprema za pripajanje matičnoj kompaniji.

PIK Vrbovec pred velikom vlasničkom promjenom

Najveći konkurent grupaciji Pivac ostaje PIK Vrbovec. Tvrtka je prošle godine ostvarila 279 milijuna eura prihoda, što je pad od 17,1 posto. Uprava pad objašnjava jednokratnim operativnim izazovima i posljedicama bojkota dijela trgovačkih lanaca.

Ipak, profitabilnost je snažno porasla. Neto dobit povećana je za gotovo 57 posto te je dosegnula 10,8 milijuna eura, što ukazuje na uspješnije upravljanje troškovima i veću operativnu učinkovitost.

Pred tvrtkom je i značajna vlasnička promjena. Bosqar Invest potpisao je ugovor o preuzimanju PIK-a Vrbovec od Fortenova grupe, čime će kompanija postati dio nove agro-prehrambene vertikale.

Varaždinci predvode u peradarstvu

Dok je tržište crvenog mesa pod pritiskom, proizvođači peradi nastavljaju rasti. Ključnu ulogu imaju Koka i Vindon, članice varaždinske grupe Vindija.

Posebno se istaknula Koka, koja je ostvarila najveću neto dobit među vodećim mesnim kompanijama – čak 17,9 milijuna eura. Istodobno je zadržala jednu od najviših profitnih marži u sektoru, znatno iznad prosjeka proizvođača svinjskog i goveđeg mesa.

Odlične rezultate ostvarila je i Perutnina Ptuj Pipo, hrvatska podružnica slovenske Perutnine Ptuj. Prihodi su porasli 15,3 posto na gotovo 108 milijuna eura, dok je neto dobit iznosila 8,5 milijuna eura. Profitna marža od gotovo osam posto najviša je među vodećim proizvođačima mesa u Hrvatskoj.

Gavrilović profitira od premium proizvoda

Petrinjski Gavrilović nastavlja graditi stabilno poslovanje oslanjajući se na proizvode više dodane vrijednosti, poput trajnih salama i pašteta.

Kompanija je prošle godine povećala prihode na 112,8 milijuna eura, dok je neto dobit porasla više od 50 posto i dosegnula 5,8 milijuna eura. Stabilna profitna marža potvrđuje da premium segment i dalje donosi veću otpornost na tržišne poremećaje.

Petason najbrže raste

Najveći rast među vodećim tvrtkama ostvario je solinski Petason. Prihodi su skočili 26 posto i dosegnuli 64 milijuna eura, čime je tvrtka dodatno učvrstila poziciju jednog od najvažnijih distributera svježeg mesa u Dalmaciji.

Posebno se ističe učinkovitost poslovanja. Sa samo 88 zaposlenih Petason ostvaruje vrlo visok prihod po radniku, zahvaljujući optimiziranoj logistici, razvijenoj veleprodajnoj mreži i snažnoj suradnji s najvećim trgovačkim lancima.

Podravka i Žito šire utjecaj u sektoru

Važnu ulogu na tržištu imaju i dvije velike prehrambene grupacije – Podravka i Žito Grupa – kojima mesni segment nije primarna djelatnost, ali posljednjih godina postaje sve važniji dio poslovne strategije.

Podravka je preuzimanjem poljoprivrednog segmenta Fortenove značajno proširila svoju prisutnost u stočarstvu te danas upravlja s 37 farmi i razvijenom mrežom kooperanata.

Žito Grupa preuzela je Mesnu industriju Ravlić, čime je dodatno ojačala vertikalnu integraciju u svinjogojstvu i osigurala stabilnu opskrbu vlastite prerade sirovinom iz domaćeg uzgoja.

Plaće rastu, ali i dalje zaostaju za industrijskim prosjekom

Iako prehrambena i mesna industrija tradicionalno spadaju među slabije plaćene sektore prerađivačke industrije, posljednjih godina vidljiv je rast primanja zaposlenih.

Prosječna neto plaća u vodećim mesoprerađivačkim tvrtkama prošle je godine iznosila oko 1.177 eura. Najviše prosječne plaće isplaćivao je Petason, gdje su dosezale 1.533 eura neto.

Veća primanja uglavnom su zabilježena u kompanijama s višim profitnim maržama, poput Perutnine Ptuj Pipo i Gavrilovića. Nasuprot tome, sustavi koji zapošljavaju velik broj radnika u klaoničkoj obradi i primarnoj proizvodnji, poput PIK-a Vrbovec i Koke, imaju niže prosječne plaće.

Unatoč rastu primanja, problem nedostatka radne snage ostaje jedan od ključnih izazova sektora. Tvrtke se sve više oslanjaju na strane radnike, dok sindikati nastavljaju tražiti dodatna povećanja plaća i poboljšanje radnih uvjeta.

Veća zarada, ali i veliki izazovi pred sektorom

Rezultati vodećih mesnih kompanija pokazuju da je sektor tijekom prošle godine uspio povećati profitabilnost unatoč inflaciji, rastu troškova i nestabilnostima na tržištu sirovina. Međutim, dugoročni izazovi ostaju isti – pad domaće stočarske proizvodnje, rast uvoza, manjak radne snage i sve izraženija konkurencija iz inozemstva.

Upravo će sposobnost ulaganja u domaću proizvodnju, modernizaciju i razvoj proizvoda više dodane vrijednosti odrediti koliko će hrvatska mesna industrija u budućnosti uspjeti zadržati svoju poziciju na domaćem tržištu.