Početkom sljedećeg mjeseca više od 1,22 milijuna hrvatskih umirovljenika na svoje će račune dobiti mirovine usklađene za 3,03 posto. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je stopu usklađivanja koju je ranije izračunao analitičar mirovinskog sustava, Željko Šemper.

On je svojim izračunom otkrio kako bi prosječna mirovina trebala rasti za 16,80 eura. No, smatra da su umirovljenici mogli dobiti više. Stoga je 25. veljače podnio tužbu Ustavnom sudu, odnosno zatražio ocjenu ustavnosti takvog načina usklađivanja.

Jedan od razloga je i to što se usklađivanje mirovina računa na dvije decimale. Šemper to smatra nepravednim, jer se svi drugi parametri kod izračuna mirovina zaokružuju na četiri decimale. Analitičar predlaže da se i usklađivanje računa na taj način.

'Svi parametri kod izračuna mirovina su na četiri decimalna mjesta (vrijednosni bodovi, mirovinski staž, polazni i mirovinski faktor, osobni bodovi), samo je aktualna vrijednost mirovina (AVM) na dvije decimale. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i HZMO ne prihvaćaju prijedlog izračuna AVM na četiri decimale. U srpnju 2024. je odlukom Upravnog vijeća HZMO-a postotak usklađivanja mirovina bio 7,46, a mirovine su stvarno usklađene 7,42 posto. Umirovljenici osjećaju da su prevareni', obrazložio je Šemper.

Novčana jedinica

Istaknuo je ranije da je posljednjih pet usklađivanja mirovina zbog takvog načina iskazivanja AVM-a bilo na štetu umirovljenika te da je zbog toga izgubljeno oko tri milijuna eura godišnje. Ipak, ovo bi usklađivanje trebalo ići u korist umirovljenicima.

'Ponekad je izračun i u korist, što će biti sada, od 1. siječnja: odluka Upravnog vijeća HZMO-a je stopa od 3,03 posto, a stvarno će biti 3,04 posto. Ali mi samo želimo da bude točno, pravedno i pošteno, ništa drugo, nikakva plus/minus 'prebijanja'. AVM ima utjecaj ne samo kod usklađivanja, već i na svaki izračun prve mirovine, a šteta se eksponencijalno kumulira do kraja života', poručio je Šemper.

No, upravo to što pojedina usklađivanja idu na korist, a druga na štetu umirovljenicima bio je argument ministra rada i mirovinskog sustava, Marina Piletića da ne prihvati Šemperov zahtjev. Osim toga, iz nadležnih institucija tvrde kako je riječ o brojci koja se mora iskazivati na dvije decimale, jer se radi o novčanoj jedinici. Šemper se s njima ne slaže.

'Euro ima tečaj 7,53450, sve valute u HNB-u također, cijene udjela u mirovinskim fondovima su na četiri decimale, jedino je AVM na dvije decimale, jer profesor Piletić tvrdi, da je to novčana jedinica i točka! Između cijene udjela u fondovima drugog i trećeg stupa i cijene mirovine za godinu dana nema razlike! I jedno i drugo su cijene, odnosno međurezultati, bitno je, da se usklađuju krajnji rezultati, to nisu vrijednosti u monetarnom sustavu Republike Hrvatske', ustvrdio je Šemper.

'Tradicija' koju treba mijenjati

Zasmetala ga je i još jedna pojava kod usklađivanja mirovina. Naime, povećani novčani iznosi na račune umirovljenika sjedaju s dva do tri mjeseca zakašnjenja. Usklađivanja se redovitom nazivaju siječanjskima i srpanjskima, iako bi zapravo trebala biti travanjska i rujanska.

'Jedna isplata je u travnju (nakon tri mjeseca), a druga u rujnu (nakon dva mjeseca). To je 'tradicija' od 1999., koju treba mijenjati. DZS daje objavu zadnje plaće 20. veljače i 20. kolovoza i nema nikakvog razloga da sada nismo usklađene mirovine dobili u ožujku za veljaču, posebno kada živimo u vrijeme povećane inflacije i 'ludih' cijena', ustvrdio je Šemper.

Razlog kašnjenja povećanih mirovina leži u tome što je sjednica Upravnog vijeća HZMO-a održana 3. ožujka, odnosno 11 dana nakon objave posljednjeg parametra potrebnog za izračun iznosa usklađenja mirovine. Naravno, to je odgodilo i ostale formalne procese, a time i isplatu.

'Objava u Narodnim novinama bila je 5. ožujka i naravno, isplata je morala ići u travnju. Kako se sve ne može organizirati, kao što se radi u kolovozu, kad je objava u Narodnim novinama bila 28. kolovoza, a isplata u rujnu', zapitao se Šemper.