Što se to događa u Americi, što se događa s kriptovalutama, što će sad biti na Zagrebačkoj burzi? Kao što je to bilo s velikom financijskom krizom 2008., svi problemi potekli su s Wall Streeta. Dionice u SAD-u snažno rastu već duže vrijeme zbog nekoliko ključnih faktora - dobrih rezultata američkih kompanija, jeftinog novca i porezne reforme koju provodi Donald Trump. 

Na samom početku trgovanja u Zagrebu indeksi su pali - u minus vuku sve dionice, a posebno su loše prošle dionice građevinskog sektora (Ingra, IGH, Tehnika) te sastavnice Agrokora. Zagrebačka burza već se neko vrijeme 'traži', pojasnio je za tportal burzovni analitičar Roman Rinkovec te pad u Zagrebu opravdava seljenjem stihije koja je pogodila SAD, Europu i Aziju. 

Naime na samom otvaranju jutros su oko tri posto pale i najveće europske burze: London, Frankfurt i Pariz. 'Burza je odmah krenula u žestok minus. Tako su oštro krenule i europske burze, ali se već vidi da kreće oporavak. Američke burze rastu otkad je Trump na vlasti i sve su na povijesnim maksimumima. Postoje bojazni od inflacije i kriptovalute strašno padaju pa je došlo do rasprodaje iako ne vidim razloga za novu financijsku krizu. Razlozi za korekciju postoje i ona je zapravo dobrodošla', rekao nam je Rinkovec. 

Jeftini novac ključan je za objašnjenje priče zašto su se sad odjednom burze 'slomile'. O kataklizmi, potopu, slomu i armagedonu još je prerano govoriti jer su američke burze nakon jučerašnjeg pada još uvijek za petinu jače nego što su to bile na početku 2017. 

Američka centralna banka već godinama drži kamatne stope po kojima posuđuje novac komercijalnim bankama vrlo blizu nule. To znači da banke dobivaju 'besplatan novac' te ga koriste za kreditiranje kompanija i građana. Američko gospodarstvo je zaista snažno: nezaposlenost je rekordno niska, kompanije zarađuju i plaće rastu, zbog čega se očekuje viša stopa inflacije. 

Zbog više inflacije američka centralna banka morat će podignuti kamate brže nego što se očekivalo, što znači da će i banke morati podignuti kamate na kredite kompanijama, a to će dovesti do usporavanja gospodarstva. Ulagači koji upravljaju golemim fondovima moraju se prilagoditi novonastalim okolnostima, zbog čega će prodati dio (precijenjenih) dionica i uložiti novac u neke druge instrumente poput američkih državnih obveznica, kojima zadnjih dana rastu prinosi, što opet poskupljuje zaduživanje kompanijama. 

Cijeli kaos koji je nastao najbolje je za Bloomberg objasnio jedan fond menadžer koji upravlja s 12 milijardi funti: 'Već neko vrijeme sjedimo na dosta velikoj hrpi novca i već neko vrijeme ne znamo gdje bismo uložili. Ovo što se događa danas je oslobođenje od te nervoze i moglo bi biti još boli prije nego što se ulagači opet vrate dionicama.' 

Panika na tržištu kriptovaluta traje cijeli tjedan. Najpopularnija od njih, bitcoin, u tjedan dana izgubila je 40 posto vrijednosti - spala je s 10.500 na 6500 dolara. Okidač rasprodaje bitcoina bila je odluka pojedinih američkih i britanskih banaka da klijentima zabrane kupnju kriptovaluta kreditnim karticama jer u slučaju većeg pada vrijednosti oni neće imati kako podmiriti dugove.