'Čim sam shvatio da europske institucije ne raspolažu s podacima o tome koliko građana u Europskoj uniji koristi minuse na tekućim računima i koliki je razmjer rizika kojem su građani izloženi zbog tog skupog financijskog proizvoda, zatražio sam od Europskog parlamenta da izradi detaljnu studiju na tu temu. Studija koja je objavljena danas pokazala je da je preko 340 milijuna bankovnih računa građana u Europskoj uniji opterećeno problemima tzv. minusa. To je alarmantan pokazatelj jer je studija također pokazala da su prekoračenja jedan od najskupljih oblika zaduženja građana i da mogu lako dovesti do prezaduženosti građana.

Pri tome smo ostali iznenađeni da kamate na minuse idu i do 35 posto kao što je slučaj na Malti. Nadalje, pokazalo se da zaduženja u obliku prekoračenja uglavnom koriste osobe slabijeg imovinskog stanja i da one zapravo plaćaju najvišu cijene kredita što ih dovodi do prezaduženosti. Međutim, studija je pokazala i da dosadašnje zakonodavstvo u dovoljnoj mjeri ne štiti potrošače. Zato mi je drago da sam se kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za novu Direktivu o potrošačkim kreditima izborio za snažniju pravnu poziciju potrošača kao slabije ugovore strane u odnosima s bankama. Tako banke više neće moći bez prethodne najave ili bez davanja mogućnosti obročne otplate zatražiti povrat minusa već će o tome morati potrošače obavijestiti u razumnom roku te im ponuditi mogućnost obročne otplate. Osim toga, osigurao sam i zabranu jednostranog povećanja limita zaduženja, a izborio sam se i za strože sankcioniranje banaka koje bi prekršile nova pravila koja štite potrošače', kazao je Sokol.

Podsjetimo, od 1. rujna se na iznos prešutnog prekoračenja na tekućim računima primjenjuje ograničenje efektivne kamatne stope na isti način kako je to propisano i za dopuštena prekoračenja što je dobra vijest za gotovo milijun i osamsto tisuća potrošača u Republici Hrvatskoj kojima je odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje na tekućem računu.