Stalno govorimo o 5G tehnologiji i mogućnostima koje donosi u gotovo svim područjima, od obrazovanja i zdravstva do prometa i poljoprivrede. International Data Corporation predviđa da će potrošnja na AR i VR u cijelom svijetu dosegnuti čak 72,8 milijardi dolara do 2024. godine. No kada ćemo točno moći i vidjeti prve primjere tih mogućnosti?

Ono što je uzbudljivo u 5G tehnologiji jest to da se stvari koje će transformirati svijet još nisu dogodile. Ako osjećate kao da propuštate nešto i da bi 5G trebao biti ovdje, sav čaroban i poseban, a vi ga još ne vidite, u pravu ste. Glavna transformacija i mogućnosti koje 5G donosi zovemo 'razdvajanje čipova'. Trenutačno su naši krajnji uređaji mobiteli, prijenosna računala i ostali, koji imaju velike silikonske čipove što puno toga obrađuju, a pritom se brzo zagrijavaju i baterije kratko traju. To su neki od problema koje trebamo riješiti, a što nam 5G omogućava jer ima visoku propusnost i nisku latenciju, a tako je i manje štetan za okoliš. Znači to da možete staviti mali čip u krajnji uređaj, a zatim koristiti 5G za povezivanje s ostatkom obrade, prebaciti proces s uređaja i staviti ga u mrežu. Tako dobivate jeftiniji i krajnji uređaj koji se ne zagrijava i čija baterija dulje traje, pa tako on može obavljati brže i više računalnih obrada. Upravo to traže mnoge industrije danas, kao što su dronovi, robotika, AR i VR, vizualna analiza i cloud gaming, te priželjkuju 5G. Traže jeftinije, lakše, visoko konkurentne uređaje s velikim kapacitetom. To je razlog zbog kojeg još nismo vidjeli rezultate; potrebno je fizičko razdvajanje čipa i razumijevanje koji proces treba ostati na uređaju i koji proces uređaja može ići u mrežu. Još se na tome radi u razvojnim i istraživačkim uredima, što je slučaj i u Nokiji. U idućih godinu-dvije vidjet ćemo rezultate 5G-a na tržištu, a VR i AR naočale i slušalice će u konačnici zamijeniti pametne telefone u sljedećem desetljeću ili nešto kasnije.

Koje od tih tehnologija koristite u privatnom životu?

Puno vremena provodim u virtualnoj stvarnosti – od prezentacija i sastanaka do fitnesa, s čime sam počela u lockdownu. Virtualna stvarnost je 'gejmificrana' – pokušavate pobijediti čudovišta i to je zabavno jer vježbate bez razmišljanja o vježbanju. Učinkovito je i pred sobom imate cilj. Istraživanja su pokazala da je fitnes u virtualnoj stvarnosti jednako dobar kao da igrate tenis. A kada se u naočale postavi i WiFi, spoj digitalne i proširene stvarnosti bit će transformacija za sve nas. Pritom čvrsto vjerujem u važnost promatranja i znanstvene fantastike jer stvari koje su se dogodile upozorit će nas da ne činimo iste pogreške. Ljudi desetljećima razmišljaju o napretku, a mi moramo učiti od njih i na njihovim greškama.

Možete li to pojasniti na primjeru?

Primjeri poput raznih filmova, kao što je 'Terminator', ali i Orwellova knjiga '1984', dali su nam svojevrstan prečac do razgovora o takvim stvarima. Ako kažem da mi nešto previše djeluje kao 'Big Brother', znat ćete o čemu govorim. I znamo da to želimo izbjeći, a razumijevanje takvih scenarija, pa tako i znanstvene fantastike, može nam pomoći da razumijemo i izbjegnemo greške kroz učinkovit razgovor. Čovječanstvo dobro funkcionira kada radi zajedno jer su greške moguće sa svim tehnologijama i u svemu. Zato moramo stalno upozoravati jedni druge, s jednim okom uvijek otvorenim. Jer kada u tehnologiji otkrijemo nova područja, ne znamo gdje je rub litice, a saznat ćemo tek kad ga prijeđemo. Sigurno će u procesu biti grešaka, no znat ćemo gdje smo ih počinili. To je proces učenja kroz sljedeće desetljeće koje nas vodi boljim pravilima. Tu je važna i digitalna pismenost. Danas možda mislite da znate sve o nečemu, a već sutra se može pojaviti nova stvar; svaki dan imamo nešto novo i sadašnje 'novo' brzo postane 'staro'. Sve to može biti izazovno, ali i zabavno.

Kako funkcioniraju 'digitalni blizanci'?

Digitalni blizanci predstavljaju digitalni model koji omogućava pokretanje scenarija 'što ako se ovo dogodi', odnosno pronalaženje novih načina kombiniranja informacija kako biste dobili uvid u to. Grad Wellington u Novom Zelandu izgradio je digitalnog blizanca prije deset godina, bila je riječ o satelitskom mapiranju kako bi se izgradio stvarni model grada, s kojim mogu pokrenuti situaciju 'što ako' u kojoj, primjerice, poraste razina vode. Uz digitalnog blizanca možete vidjeti koji će dijelovi grada prvi poplaviti. To od velike koristi može biti gradskom vijeću jer zna koje će površine i zgrade prve biti zahvaćene i poplavljene. Dolazimo do situacije 'ovo se neće dogoditi, nemojmo se brinuti o tome' do toga 'kako ćemo se nositi s ovim' jer svi mogu vidjeti o kakvoj se prijetnji gradu radi. Dakle imate nešto konkretno i isplativo. Wellington je htio izgraditi i tramvajski sustav, a pomoću digitalnog blizanca mogli su vidjeti hoće li na ulici biti dovoljno mjesta za putnike, bicikle i vozila.

Najpopularniji je svakako metaverzum u koji sve više globalnih tech tvrtki ulaže. Što nas čeka na tom polju?

Široka definicija metaverzuma je veza između digitalnog i fizičkog. Cijela stvar uključuje proširenu i mješovitu stvarnost, gdje kroz naočale vidite fizički svijet i digitalne stvari koje su mu dodane. 'Život' je to u digitalnom okruženju na višoj razini. Međutim problem je činjenica da se možete potpuno odsjeći od fizičkog svijeta. Što god netko drugi rekao, nitko neće tako živjeti 24 sata dnevno. Nitko. Metaverzum ima svoju svrhu i funkciju, a bit će to vrlo slično odlasku u kino. Dakle odsjeći ćete se od fizičkog svijeta na nekoliko sati, iskusiti nešto što vam može promijeniti život, ali to će trajati samo nekoliko sati, nekoliko puta tjedno, a ne cijeli dan i svaki dan. Ekstremni digitalni metaverzum integrira se u mješavinu digitalnog i fizičkog dok se krećemo kroz naš svakodnevni život, no s raznim informacijama i zabavnim sadržajem. Tvrtke poput HTC-a imaju prototip Project Protona, a ideja je da osoba sama određuje koliko fizičkog svijeta želi u virtualnom. Zasad se virtualna i proširena stvarnost čine kao dva razdvojena svijeta, no s vremenom će se sjediniti. Pritom svakako moramo raditi na sigurnosti i ograničenjima.

Tko je najdalje otišao u razvoju metaverzuma?

Brendovi ulažu u virtualnu i proširenu stvarnost, ali sve više u blockchain, NFT-ovu i financije. Fintech je onaj koji se brže kreće. Veliki modni brendovi, kao što su Gucci i Balenciaga, sve više zanimaju se za NFT-ove i modne revije s avatarima u metaverzumu, što je sjajno, premda nema puno veze s povezivanjem. Tvrtke u SAD-u poput Walmarta i McDonald'sa žele postati dio metaverzuma tako da ljudi mogu vidjeti njihove proizvode na policama. Moći ćemo kupovati bez napuštanja kuće; pogledati proizvode u digitalnom svijetu i naručiti ih da dođu u fizički svijet. Sve će se promijeniti.

Hoćemo li zbog umjetne inteligencije izgubiti poslove, kakve su prognoze po pitanju automatizacije?

Bit će puno stvari koje će se automatizirati, primjerice sve što umjetna inteligencija može napraviti preciznije od čovjeka, čemu ćemo i svjedočiti sljedećih 20-30 godina, ali će kod ljudi poticati kreativnost. Mislila sam da će moja djeca morati znati tipkati, ali tipkovnice će vjerojatno nestati i sve ćemo obavljati preko pametnih naočala s glasovnim mogućnostima, naredbama i kretnjama. Također, ne mislim da će kodiranje biti značajna vještina u budućnosti. Kodiranje se odnosi na poštivanje pravila. U San Franciscu postoji tvrtka Open Dot AI. Oni stvaraju sustav u kojem ćete moći opisati što god želite ili trebate i on će vam napisati kod. Tako se prirodni jezici spajaju u algoritam za generiranje koda. Dakle svatko će moći generirati kod bilo kada i bilo gdje. Ono što tada postaje važno ljudska je kreativnost. Primjerice, ako ste umjetnik, NFT-ovi će biti moćna stvar. Prije, kada biste nešto stvorili i prodali, to bi zauvijek nestalo, no NFT zadržava vaše ime kao kreatora, bilo da je riječ o vizualnom, bilo glazbenom ili nekom drugom dokumentu, i od toga dobivate svoj novčani udio. Zamislite da je Andy Warhol mogao to sa svojim portretima Marilyn Monroe.