Kad se spominje središte globalne industrije visoke tehnologije, neminovno je pomisliti na Silicijsku dolinu – regiju u američkoj državi Kaliforniji blizu San Francisca, u kojoj sjedišta imaju brojna danas najpoznatija imena digitalne industrije poput Googlea, Facebooka ili Twittera. Neki bi još možda spomenuli južnokineski grad Šenžen ili kompletan Tajvan, na kojem se nalazi znatan dio proizvodnje svjetske elektronike, no teško da bi itko kao globalno središte visoke tehnologije spomenuo Veldhoven, grad veličine Varaždina u blizini nešto poznatijeg Eindhovena na jugu Nizozemske.

Britanski tjednik The Economist nedavno je ipak skrenuo pažnju na ASML, nizozemski holding s dvadeset pet tisuća zaposlenih diljem svijeta i sjedištem u spomenutom Veldhovenu. Kompanija nepoznata širokoj javnosti jedan je od ključnih kotačića koji pokreću svjetsku industriju visoke tehnologije. Sav softver, aplikacije i filmovi koji se vrte na našim računalima ili mobitelima pokreću se računalnim čipovima i procesorima. Te čipove ugrađene u uređaje koje koristimo proizvodi nekoliko velikih korporacija, a strojeve i tehniku za proizvodnju samih čipova izrađuje upravo ASML.

Važnost ASML-a u globalnom proizvođačkom lancu možda je najjednostavnije ilustrirati kroz tržišnu vrijednost te kompanije. Ovih dana, čak i nakon pada na burzama uzrokovanog panikom zbog koronavirusa, ona se kreće oko 95 milijardi eura. Za usporedbu, tržišne vrijednosti puno razvikanijih industrijskih imena – Airbusa, Siemensa ili Volkswagena – kreću se u rasponu od 50 do 60 milijardi eura.

ASML je jedini svjetski proizvođač najmodernije tehnologije koja se koristi pri proizvodnji čipova. Takozvani fotolitografski strojevi koriste svjetlost za urezivanje integriranih krugova na silicijske pločice i iako takve strojeve proizvode još i japanski konkurenti Canon i Nikon, nizozemska kompanija uspjela je ovladati tehnikom koja omogućuje najveću preciznost u tom procesu. Zahvaljujući tome vodeći proizvođači čipova – američki Intel, korejski Samsung i tajvanski TSMC – o proizvodima ASML-a ovise na sličan način na koji ostatak industrije visoke tehnologije ovisi o njihovim čipovima.

Dapače, iako im ASML nije jedini dobavljač tehnologije za proizvodnju, on im je toliko važan da su sva tri velika imena sudjelovala u financiranju istraživanja i razvoja u ASML-u, a zauzvrat su preuzeli vlasničke udjele. ASML do današnje pozicije na tržištu nije lako došao. Kompaniju su sredinom osamdesetih zajednički osnovali Philips, nizozemski proizvođač kućne elektronike, i tvrtka ASM International koja se bavila poluvodičima. Kompanija je na samim počecima proizvodila zastarjelu tehnologiju te nije uspijevala pronaći kupce. Preživjela je samo zahvaljujući financijskoj pomoći Philipsa, koji se i sam nalazio u problemima, te nizozemske države i Europske ekonomske zajednice.

Sredinom devedesetih u ASML-u su se bacili na razvoj tehnologije za koju su procjenjivali da će u budućnosti imati najbolju šansu u proizvodnji čipova. No razvoj te tehnologije, u kojoj se koristi ultraljubičasto svjetlo, ispao je puno kompliciraniji nego što se očekivalo. Prvi prototip završen je 2006., a komercijalnim klijentima strojevi su se počeli isporučivati tek 2018. No uspjeh je bio iznad svih očekivanja.

S razine od 6,3 milijarde eura 2015. prihodi kompanije su do prošle godine porasli na 11,8 milijardi. Neto dobit je lani iznosila 2,6 milijardi eura, a jednakom uspjehu u ASML-u nadaju se i ove godine. U svojem segmentu ASML sada drži više od 60 posto svjetskog tržišta.

Visoka tehnologija nizozemske kompanije postala je i uteg na političkoj vagi. Kina žudno želi unaprijediti vlastitu proizvodnju čipova i 2018. od ASML-a su naručili stroj s najnovijom tehnologijom. No američke vlasti su uspjele pritiskom na nizozemsku vladu zasad spriječiti izvoz tog stroja Kini. Procjenjuje se da Kinezi zasad dosta zaostaju u razvoju tehnologije kojom je ovladao ASML, a i čak kad dosegnu njihovu razinu, ASML bi već trebao napraviti idući korak. Kompanija će samo ove godine u istraživanje i razvoj usmjeriti 550 milijuna eura.

Svijetom visoke tehnologije možda na prvi pogled vladaju poznata imena poput Microsofta, Applea, Googlea, Netflixa, Intela ili Samsunga, no iza tih poznatih brendova skrivaju se i neka druga, vrlo bitna. Baš kao i na primjeru Nizozemske, poznate uglavnom zbog Amsterdama i njegove turističke ponude - ona skriva i globalno važne kompanije najmodernije tehnologije.