Helios je razvijen u suradnji s brodogradilištem u Raumau i drugim partnerima, a tehničke specifikacije svjedoče o značajnom iskoraku u razvoju brodova bez emisija. Brod će imati duljinu od 195 metara, širinu od 30 metara i brzinu od 23 čvora. Predviđeni kapacitet baterije kreće se između 85 i 100 megavatsati, a brod će se puniti isključivo dok je u luci. Snaga potrebna za punjenje prelazi 30 megavatsati.

Kapacitet putnika iznosi oko 2.000, uz prostor za 650 osobnih automobila i 2.000 metara teretnog prostora. Za razliku od tradicionalnih trajekata, Helios neće imati dimnjak.

Koncept je razvijen posebno za liniju Helsinki–Tallinn, dugu 80 kilometara (43 nautičke milje), koja je idealna za električni pomorski promet. Vrijeme plovidbe procjenjuje se na nešto više od dva sata.

Infrastruktura kao preduvjet

Elektrifikacija pomorskog prometa ne ovisi samo o brodovima, već i o odgovarajućoj lučkoj infrastrukturi. Prema planovima Viking Linea, matična luka za Helios trebala bi biti Jätkäsaari, gdje je luka Helsinki već započela razvoj i proširenje koje će trajati do 2032.

‘Sjajno je što su se i gradovi i njihove luke obvezali na stvaranje zelene pomorske rute. Električni brodovi ne nastaju samo investicijama u plovila, već i razvojem pouzdane infrastrukture za punjenje u lukama’, izjavio je predsjednik Uprave Viking Linea Jan Hanses.

Projekt bezemisijske rute dio je inicijative FIN-EST Green Corridor, koju su pokrenuli gradovi Helsinki i Tallinn, uz sudjelovanje luka, estonskog Ministarstva za klimu te brodarskih kompanija Viking Line, Rederi AB Eckerö i Tallink Grupp.

Potpora Europske unije

U proljeće 2025. Viking Line je podnio zahtjev za financiranje iz Inovacijskog fonda Europske unije kako bi se omogućila izgradnja Heliosa. Paralelno s pripremama, kompanija planira raspisivanje međunarodnog natječaja za odabir brodogradilišta.

U izjavi za medije Hanses je istaknuo: ‘Helios najavljuje novu eru u pomorskom prijevozu, jednako kao što su to nekoć činili jedrenjaci, parobrodi i motorni brodovi. Ovaj koncept dokazuje da masovni pomorski prijevoz bez emisija više nije utopija. Najveći električni trajekti na svijetu mogli bi u promet već početkom sljedećeg desetljeća. U potpunosti smo predani ostvarivanju ove ambiciozne vizije.’

Rast prometa i pritisak regulative

Prema podacima Luke Helsinki, broj putnika između Zapadne luke i Tallinna porast će s 5,5 milijuna u 2024. na 11,6 milijuna do 2040. godine. Očekuje se i značajan porast teretnog prometa, pri čemu rastući troškovi emisijskih jedinica EU-a i stroži propisi sve više opterećuju promet na fosilna goriva.

‘Ruta Helsinki–Tallinn imala je izvanredne rezultate prošle godine i vjerujemo da će promet i dalje rasti – postoji snažna potreba za povezivanjem Finske i Baltika. Troškovi emisijskih jedinica i regulativa dodatno opterećuju klasični brodski prijevoz, ali bezemisijska tehnologija omogućit će nam povećanje kapaciteta. Naš je cilj naručiti dva električna broda za ovu rutu, čime bismo udvostručili postojeći kapacitet tijekom cijele godine’, dodao je Hanses.

Nastavak ulaganja u održivost

Viking Line je poznat po ulaganjima u održive tehnologije. Viking Grace, isporučen 2013., bio je prvi putnički brod na svijetu koji koristi ukapljeni prirodni plin i bioplin. Devet godina kasnije floti se pridružio i Viking Glory, još učinkovitiji po pitanju emisija.

Putnici Viking Linea već sada mogu za dodatnu naknadu koristiti biogorivo, čime smanjuju emisije svog putovanja za do 90 posto. Prvi teretni klijenti također su potpisali ugovore o korištenju biogoriva.