Svijet je doznao za NSO, misterioznog izraelskog proizvođača špijunskog softvera, kada je ta tvrtka prva u svijetu navodno hakirala Appleov iPhone, i to 2016. godine. iPhone je hakiran na opće iznenađenje pomoću greške u sustavu za koju nisu znali ni inženjeri u Appleu, a uslijedila su požarna saniranja štete, kao i izvanredne zakrpe za koje se vjeruje da su zatvorile sigurnosne rupe.

Računalni stručnjaci nazvali su hakiranje iPhonea najsofisticiranijim hakerskim napadom u povijesti. Kasnije se NSO optuživalo i da su hakirali telefon najbogatijeg čovjeka na svijetu, vlasnika Amazona Jeffa Bezosa, no tvrtka je odbacivala sve optužbe, uključujući ove aktualne.

Osim što su napravili kaos u Appleu, Izraelci su se namjerili na Facebook, točnije na njihovu aplikaciju WhatsApp. NSO je 2019. navodno izvršio hakerski napad na WhatsAppov server kako bi podmetnuo špijunski softver Pegasus na mobitele 1400 korisnika diljem svijeta, a na meti su tada bili odvjetnici, novinari, vjerski vođe, politički disidenti i borci za ljudska prava. Zbog hakerskog upada WhatsApp je tužio NSO, a u tužbi su ga podržali Microsoft, Google, Cisco i deseci softverskih kompanija koje tvrde da je softver poput Pegasusa preopasan te da bi mogao dospjeti u pogrešne ruke.

Takav komad softvera najtraženiji je u organizacijama u kojima je količina 'pogrešnih ruku' prilično velika. Glavne mušterije NSO-a, otkrili su Guardianu, državne su obavještajne agencije, policija i vojska, pri čemu se pola prodaje odnosi na obavještajne agencije, oko 40 posto na policiju i deset posto na vojsku.

Što javno kažu o sebi

Kao što se može očekivati, NSO ne objavljuje svoje poslovne rezultate, a no s njihovih internetskih stranica barem se može doznati tko su osnivači i menadžeri u tvrtki što se ujedno hvali time da je jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Izraelu.

Osnivači i vlasnici NSO-a su Omri Lavie i Shalev Hulio. Obojica se opisuju kao serijski poduzetnici stručni u IT-u i telekomunikacijama, a 2019. u vlasničku strukturu ušla je i privatna investicijska kuća Novalpina Capital iz Luksemburga.

Godišnji prihod tvrtke u 2018. iznosio je 250 milijuna dolara.

Savjetnici i članovi nadzornog odbora su ili jaki pravnici, europski financijaši ili ljudi iz obavještajnih krugova poput Bukyja Carmelija, bivšeg glavnog ravnatelja i osnivača Israeli National Cyber Security Authority, bivšeg ravnatelja odjela u izraelskom ministarstvu obrane zaduženog za kibernetičku obranu. Carmeli je proveo 17 godina i u famoznoj izraelskoj vojnoj obavještajnoj jedinici 8200.

Uz IPO do dronova presretača

Ulaskom Novalpina Capitala u NSO očekuje se daljnja ekspanzija. Tako se počekom ove godine pisalo da se sprema inicijalna ponuda dionica na burzi u Tel Avivu te da bi tvrtka mogla vrijediti oko dvije milijarde dolara, a prikupljenim kapitalom razvijale bi nove tehnologije poput dronova presretača. Ti se dronovi već razvijaju u sklopu projekta Eclipse i služit će tome da štite određeni komad neba iznad čuvane zgrade ili prostora poput nogometnog stadiona.

No temeljni biznis barem zasad ostat će joj Pegasus, softver koji može čitati zaštićene poruke ili ga se čak može usmjeriti da snima telefonske razgovore.

Shalev Hulio, suosnivač NSO-a, u jednom od rijetkih intervjua opisao je kako je nastala tvrtka, kao i projekt Pegasus. On nije imao nikakvu informatičku ni obavještajnu pozadinu, a suosnivača Omrija Lavieja upoznao je na studiju dramskih umjetnosti u Haifi.

Hulio ima bogatu karijeru u vojsci, iz koje je otpušten u činu satnika, nakon čega se u SAD-u okušao u prodaji izraelskih proizvoda, što, priznaje, nije nikako išlo.

Jedne večeri, prije samog izraelskog dana nezavisnosti, Lavie i on su pod utjecajem vina osmislili svoj prvi proizvod - platformu preko koje će gledatelji TV programa moći kupiti sve što trenutno vide na ekranu. Demonstracija tehnologije napravljena je na epizodi serije 'Seks i grad', našli su se i investitori, krenuli pregovori s televizijama Fox i CBS, ali onda se umiješala velika financijska kriza 2008. i taj je projekt pao u vodu.

Ubrzo su počeli raditi na projektu koji je trebao optimizirati korištenje pametnih telefona, a oni su tada bili velika novost. Primijetili su da telekomi troše brojne sate da bi objasnili korisnicima kako napraviti banalne stvari, poput mijenjanja tonova zvona, i osmislili rješenje prema kojem bi telekom poslao korisniku link, a klikom na link telekom bi mogao upravljati telefonom na daljinu. Ideja je odlično prihvaćena te je centrima za podršku uštedjela mnogo vremena, hvali se Hulio.

Poziv koji im je promijenio život

Tada je, kaže, stigao poziv koji im je promijenio život. Jedna europska obavještajna agencija javila mu se i rekla da zna za njegov proizvod te ga upitala zašto se na isti način ne prikupljaju obavještajni podaci.

'Iskreno, nisam znao na što ciljaju', rekao je Hulio, ne misleći na to da je prije 15 godina razgovor mobitelom bio glavni model komunikacije za sve, uključujući teroriste i kriminalce. Prolaskom vremena mobilno tržište se jako promijenilo dolaskom Facebooka, WhatsAppa, Gmaila i Telegrama, no NSO i dalje zarađuje novac pronalaskom načina na koji se ubaciti na nečiji mobitel i pročitati podatke prije nego što se kriptiraju.

Jedna od 'žrtava' Pegasusa navodno je i meksički narkobos Joaquín Guzmán El Chapo, no aktualna afera zbog praćenja novinara i boraca za ljudska prava sasvim će sigurno (barem kratkotrajno) nanijeti štetu NSO Groupu.