ZAKON SPREČAVA ISPLATU

Od 2 mlrd. kuna dobiti HNB-a ni lipe u proračun

07.06.2011 u 14:29

Bionic
Reading

Dividende koje će ove godine poduzeća u državnom vlasništvu uplatiti u proračun jedan su od glavnih izvora iz kojih Vlada planira popraviti slabo punjenje blagajne. Za razliku od prošle godine, kada je glavninu prihoda od dividendi u proračun uplatila Hrvatska narodna banka, ove godine proračunsku rupu popunit će energetske tvrtke

Zanimljivo je da Hrvatska narodna banka u proračun ne planira uplatiti ni lipe, premda je u prošloj godini ostvarila gotovo četiri puta veću dobit nego 2009. Naime, iz izvješća o poslovanju Hrvatske narodne banke u 2010. godini vidljivo je da je HNB ostvario dobit od 2,01 milijardi kuna, dok je u 2009. dobit iznosila svega 0,55 milijardi kuna. Ipak, od ostvarene dobiti u 2009. u proračun je prošle godine uplaćeno 318,3 milijuna kuna, a ove godine će sva dobit biti raspoređena u pričuve.

Razlog za ovakvu odluku HNB-a leži u činjenici da je ogromna prošlogodišnja dobit nastala kao rezultat tečajnih razlika i usklađivanja vrijednosti imovine, a ne kao realni višak prihoda nad rashodima.

'Budući da je neto dobit za 2010. godinu praktički u cijelosti rezultat neto tečajnih razlika, ona se, sukladno važećim zakonskim odredbama, ne doznačuje državnom proračunu’, pojašnjavaju iz HNB-a. Drugim riječima, Hrvatska narodna banka lani nije ostvarila opipljivu dobit koja je raspoloživa za isplatu, već nerealiziranu dobit koja je ustvari samo računovodstvena kategorija.

Nerealizirana neto dobit s osnove tečaja i fer vrijednosti u 2010. iznosila je 2,07 milijardi kuna, a budući da je višak prihoda nad rashodima manji od ostvarene neto dobiti s osnove usklađivanja vrijednosti pozicija bilance stanja s promjenama tečaja i s promjenama tržišnih cijena, višak prihoda nad rashodima se u cijelosti raspoređuje u opće pričuve’, zaključuju u HNB-u.

U nedostatku priljeva iz HNB-a, u ovoj će godini najveći doprinos punjenju državnog proračuna putem dividendi dati državne energetske tvrtke. Prvenstveno zbog znatno boljeg poslovanja Ine i HEP-a, energetske tvrtke će državnoj blagajni osigurati gotovo 800 milijuna kuna. Najviše, 460 milijuna kuna, očekuje se od HEP-a, a polovicu dobiti u proračun će uplatiti i Ina, Jadranski naftovod i Plinacro.