PRIMAT DRŽE ŠVICARCI

Naši su kampovi četvrti po skupoći u Europi, no i sve kvalitetniji

26.04.2013 u 16:18

Bionic
Reading

Istraživanje ADAC-a pokazalo je da su hrvatski kampovi po cijenama na četvrtome mjestu među europskim kampovima, dok smo prošle godine bili na šestome mjestu. U usporedbi s nama konkurentskim mediteranskim zemljama, može nas tješiti činjenica da su talijanski kampovi još uvijek dvadesetak posto skuplji, dok su španjolski i francuski tek koji euro jeftiniji. No nije sve u cijeni jer kamping je sve više odraz životnog stila, pa su tako u zadnje vrijeme u tom segmentu ponude nakon niza godina stagnacije uložena značajna sredstva u podizanje kvalitete

'U hrvatskim kampovima je u 2012. ostvareno 25,9 posto turističkih noćenja naše zemlje, što ukupno iznosi preko 16,2 milijuna noćenja. Od tog broja točno jednu trećinu odnosno 33,4 posto ostvarili su Nijemci, a ako pritom promatramo njemačko govorno područje i njima pribrojimo Austrijance, dolazimo do brojke od 42 posto noćenja u kampovima gostiju iz ove dvije zemlje.

Iz tog razloga posebno nam je značajna objava analize cijena kampiranja u europskim zemljama, koju redovito godišnje objavljuje ADAC, najpriznatiji kamping vodič njemačkog govornog područja. Po njihovim analizama, s cijenom od 34,19 eura Hrvatska je u 2013. na dobrom 4. mjestu po cijenama u europskim kampovima, dok se nama susjedna Italija nalazi na drugoj poziciji s kampovima koji su 21 posto skuplji od naših, odnosno s prosječnom cijenom od 41,49 eura. Ostali naši konkurenti na Mediteranu, Španjolska i Francuska, zauzeli su redom 5. poziciju (32,89 eura) i 7. poziciju (32,09 eura)', kaže Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Veli kako ga ne zabrinjava promjena pozicije hrvatskih kampova, budući da kvaliteta opravdava cijenu. 'Imamo velik broj kvalitetnih, lijepih kampova. U pravilu gosti budu iznenađeni jer dobiju više nego što su tražili', napominje.


Ove godine Italija je izgubila primat najskuplje zemlje u kampingu Europe te je to sada postala Švicarska s cijenom 46,27 eura, odnosno švicarski kampovi skuplji su u odnosu na hrvatske čak 35 posto. Kampovi u zemljama nama važnog njemačkog govornog područja na samom su začelja liste skupoće - Austrija je tako na 9. mjestu s cijenom od 31,20 eura, a Njemačka je na 10. mjestu sa cijenom od 27,90 eura.

Prema ADAC-ovom istraživanju, par s 10-godišnjim djetetom u 2013. će u glavnoj sezoni prosječno morati izdvojiti 32,74 eura za noćenje u nekom od europskih kampova. Navedenom cijenom obuhvaćena je parcela, vozilo, dodatna davanja, struja, topla voda za tuširanje i boravišna pristojba.

Interesantno je i to da, gledajući ADAC-ove analize kretanja cijena kampova u Europi, Hrvatska je u promatranom razdoblju od 2010. do 2013. prosječno godišnje povećavala cijenu kampova tek za jedan posto, ali smo i s tim skromnim postotkom zemlja koja je na Mediteranu najviše poskupila!', napominje Palman. Naime, Italija u istom razdoblju na primjer nije imala promjene godišnjih prosječnih cijena kampiranja, dok je u Francuskoj prosječna godišnja cijena pala za 2 posto, a u Španjolskoj za 3 posto, budući da su zbog tržišnih problema bile primorane smanjivati cijene kampiranja.

'Očito je u stvari da su, usprkos investicijama, svi bili veoma oprezni s cijenama, što je rezultat opće krize i stoga opreznijeg pristupa cjenovnoj politici i poskupljenjima od strane samih kampova', smatra Palman.

Razvoj kampinga u Hrvatskoj trebao bi ići u nekoliko smjerova: velika kamping naselja razvijat će sveobuhvatnu ponudu poput svojevrsnih 'hotela na otvorenom', mali kampovi kojih doduše imamo više nego velikih razvijat će individualizirani pristup i graditi na tome prepoznatljivost, a velika boljka nam je još uvijek nedostatak kamping odmorišta, za koja ima dosta upita iz javnog i privatnog sektora, no kako veli Palman, treba imati puno snage da se probije kroz sve birokratske barijere.