'Predloženi način obračuna kamata odnosi se na kredite u valutama koje depreciraju više od 20 posto. Prema tome, to ne moraju biti samo švicarci, već bilo koji kredit koji bude zahvaćen značajnijom promjenom tečaja.

Sav teret tečajnih razlika sada pada na korisnika kredita. Zato smatramo da žrtva banke mora biti da u tom trenutku osigura što povoljniji obračun kamata i što nižu maržu. U slučaju kada je odabrana kriva valuta teret moraju jednako snositi banka i građani. Zato smatramo da korisnici kredita u eurima neće biti diskriminirani', objasnio je Linić u intevjuu za Jutarnji list.

Naglasio je kako zakon neće djelovati retroaktivno već će obračun kamatnih stopa ići po novom od dana donošenja zakona.

Ponovio je kako će cijena primjene zakona za banke biti oko 550 milijuna kuna godišnje.

'To su izračuni HNB-a. Oko 300 i nešto milijuna odnosi se na drugačiji obračun kamata po švicarcima, smanjenje kamata na prekoračenje donosi oko 100 milijuna, a dotakli smo i stambene kredite pa su kamate sada ograničene na maksimalno do jedan indeksni poen iznad prosjeka ostvarene kamate na stambene kredite u protekloj godini. To znači da će po toj osnovi banke ostvariti oko 550 kuna manju dobit', rekao je Linić za Jutarnji list.