naftna kompanija

Kronologija Ina-MOL: 15 godina pregovora, problema, političkih sukoba...

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 24.12.2018 09:36
  • Objavljeno 24.12.2018 u 09:36
Ina

Ina

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Prošle su točno dvije godine od kada je na Badnjak 2016. premijer Andrej Plenković najavio otkup dionica Ine od MOL-a, dok je od prodaje udjela Ine toj mađarskoj kompaniji prošlo više od 15 godina. Svih tih godina zbivanja u i oko hrvatske naftne kompanije često su izazivala burne reakcije na domaćoj političkoj sceni kako zbog ekonomskih, tako i političkih razloga

Počelo je prozivanjem Račanove vlade za netransparentnu prodaju udjela u Ini, nastavilo optužbama protiv bivšeg premijera Sanadera za korupciju, prijetnjama MOL-a da će prodati svoj udjel, nizom neuspješnih rundi pregovora o upravljanju Inom, tužbama obje strane arbitražnim sudovima, burnim prosvjedima zbog mogućeg zatvaranja rafinerije u Sisku, padom Oreškovićeve vlade...

srpanj 2003. – Nakon javnog natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnjeft, koji je odustao od konačne ponude, koalicijska Vlada premijera Ivice Račana prodala je 25 posto plus jednu dionicu Ine MOL-u za 505 milijuna dolara.

Tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi potpisali su dva ugovora - o kupoprodaji dionica Ine i dioničarski ugovor, po kojemu Uprava i Nadzorni odbor Ine imaju po sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL.

Prodaja udjela Ine izazvala je burne reakcije oporbe, koja je tvrdila da je proces prodaje proveden netransparentno, dok je ministar Jurčić tvrdio kako je Ina dobila jakog strateškog partnera i kako će postati jaki regionalni igrač.

studeni 2006. – U javnoj ponudi više od 44.000 građana kupilo je dionice Ine po cijeni od 1.690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica Ine. Država je u javnoj ponudi prikupila oko 2,8 milijardi kuna, a dionice Ine uvrštene su na Zagrebačku i Londonsku burzu.

studeni 2007. – Provedena je prodaja dionica Ine zaposlenicima te tvrtke u kojoj je oko 28.000 radnika kupilo otprilike 628.000 dionica, ili nešto manje od 7 posto ukupnog broja dionica Ine.

lipanj 2008. – Premijeri Hrvatske i Mađarske Ivo Sanader i Ferenc Gyurcsany razgovarali su o mogućnosti zamjene dionica Ine i MOL-a. Vlada je, pak, dobila pismo kojim austrijski OMV iskazuje interes za sudjelovanje u daljnjoj privatizaciji Ine.

rujan 2008. – MOL objavio dobrovoljnu ponudu za preuzimanje Ine po cijeni od 2.800 kuna po dionici. MOL je pritom objavio kako povećanje udjela u Ini predstavlja ključni element njegove regionalne strategije rasta.

listopad 2008. – Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja odlučio je na javnoj ponudi prodati mađarskom MOL-u svih 7 posto dionica koje je imao Fond.

Okončana je javna ponuda u kojoj je MOL kupio dodatnih 22,15 posto dionica Ine, čime je, zajedno s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Time je MOL postao najveći dioničar Ine, dok Vlada ima 44,83 posto dionica.

MOL započeo s bušenjem u norveškom Sjevernom moru

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MOL

siječanj 2009. – Potpisane su izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Izmjenama je broj članova NO-a Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada. Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave. Novina u upravljanju su izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL potpisali su i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom.

prosinac 2009. – Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

svibanj 2010. – Na zahtjev zastupnika SDP-a Sabor je osnovao Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine koje je trebalo utvrditi činjenice oko sklapanja dopunjenog ugovora između Ine i MOL-a iz 2009., ocijenivši taj i Vladin posao oko ugovora o plinskom poslovanju nedovoljno transparentnim i upitnim po nacionalne interese.

listopad 2010. - Nakon šest mjeseci rada Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine završilo je istragu, ali bez ijedne usuglašene točke između vladajuće stranke i oporbe.

Vlada je objavila Glavni ugovor o plinskom poslovanju, sklopljen u siječnju 2009., i Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, sklopljen u prosincu 2009. Ugovori su objavljeni nakon što je Vlada s njih skinula oznaku tajnosti.

prosinac 2010. - MOL je objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici. Ponuda se odnosila na oko 8 posto dionica, koje su imali institucionalni i privatni investitori. MOL poručuje kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, većina kojih su radnici i bivši radnici Ine ili privatne osobe koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi. U toj je ponudi MOL stekao samo 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica pa mu je udjel porastao na 47,26 posto.

ožujak 2011. - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) privremeno je obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje dionicama Ine od strane inozemnih investitora te je od nadležnih stranih regulatora zatražila relevantne podatke.

Hanfa je podnijela prijavu Državnom odvjetništvu (DORH) na temelju sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom. DORH je pokrenuo istragu o spornoj kupovini dionica Ine od strane investitora u Slovačkoj, Mađarskoj i Cipru.

svibanj 2011. - MOL je objavio da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zaključenog od strane MOL-a, da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i podskrbničkim računima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica.

Hanfa je, pak, izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu DORH-u zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem i prijevare u gospodarskom poslovanju. Hanfa u rješenju navodi da je MOL općom ponudom iz prosinca 2010. proklamirao i javno objavio da je cilj stjecanja dionica Ine da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi, pruži još jedna mogućnost da po cijeni značajno iznad tržišne, prodaju svoje dionice MOL-u, a nakon završetka ponude kupovao je dionice Ine po značajno višim cijenama (između 3.650 i 4.016 kuna po dionici), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude.

MOL je reagirao priopćenjem kojim je "odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi manipulacija tržištem", istaknuo da je kupovao zakonito i da nije prekršio zakon te najavio da će upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka.

lipanj 2011. - USKOK potvrdio da je protiv Sanadera otvorena istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti te primio mito od 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

  • +6
  • +3

Zsolt Tamas Hernadi

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

DORH je, pak, zatražio ispitivanje Hernadija jer ga se sumnjiči da je Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje nadzora nad Inom. To je mađarsko tužiteljstvo odbilo s obrazloženjem da se radi o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa, da ga ne mogu ispitati "jer bi prenošenje podataka ugrozilo sigurnost Mađarske".

Vlada Jadranke Kosor dala je, pak, suglasnost za vođenje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine.

srpanj 2011. – Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da mađarska vlada neće prihvatiti nikakve promjene postojećeg sporazuma između MOL-a i Ine.

prosinac 2011. – Protiv bivšeg premijera Sanadera izdan je nalog za uhićenje zbog istrage u pet slučajeva u kojima ga se sumnjiči za korupciju i zloupotrebu položaja, među ostalim i za primanje mita od MOL-a. USKOK ponovo zatražio ispitivanje Hernadija, no nije dobio nikakav odgovor iz Mađarske.

siječanj 2012. - Mađarsko državno tužiteljstvo obustavilo istragu o navodnom podmićivanju u slučaju djelomičnog preuzimanja Ine od strane MOL-a. Glavni tužitelj Imre Keresztes rekao je da istragom nije pronađeno ništa što bi upućivalo na kriminalnu aktivnost.

USKOK je, pak, priopćio da odluka mađarskog tužiteljstva nema nikakvog utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena.

studeni 2012. – Bivši premijer Sanader proglašen krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke i uzimanje mita u slučaju Ina-MOL te je nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.

Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke sredinom 90-ih, Sanader je dobio 3,5 godine zatvora, a 7,5 godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a. Sud je utvrdio da je Sanader primio pet milijuna eura od čelnika MOL-a, iako je USKOK u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći.

kolovoz 2013. – Vlada je, nezadovoljna upravljanjem u Ini, imenovala pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i članom Mladenom Pejnovićem, ravnateljem Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

Vlada utvrdila i okvir za pregovore, u kojem upozorava da je proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj od 2009. do 2012. pala za 14,2 posto, dok je prodaja derivata na hrvatskom tržištu pala za 24 posto, a na okolnim tržištima za 22 posto. Upozorava se i na pad prerade u rafinerijama Ine, na pad investicija, itd.

rujan 2013. - Započeli pregovori između predstavnika Vlade i MOL-a o Ini. Nakon prvog sastanka, rečeno je da su obje strane u pregovorima usuglasile tijek i način odvijanja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno. Županijski sud, na zahtjev Uskoka, odredio je istražni zatvor za Hernadija.

listopad 2013. – Protiv predsjednika uprave MOL-a Hernadija raspisani su crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog.

MOL je, pak, priopćio da time hrvatske vlasti krše zakon Europske unije te najavio da će se protiv toga boriti svim zakonitim sredstvima.

Mađarska vlada zatražila je od MOL-a reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica. Poručila je i da smatra da slučaj Ina-MOL više nije isključivo pitanje poslovnih nesuglasica između vlasnika, nego se radi o "sumnjivim i nezakonitim postupcima".

studeni 2013. – Drugi krug pregovora Vlade i MOL-a o Ini nije donio značajnijih pomaka. Nedugo nakon te objave, MOL je objavio da je ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora da započne s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini.

MOL zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

prosinac 2013. - Protiv Hernadija privatnu tužbu pred sudom u Budimpešti podnijela je Ilona Banhegyi, nekadašnja voditeljica MOL-ove pravne službe, u kojoj ga optužuje za "neprimjereno i nezakonito ponašanje" u vezi s Molovom akvizicijom upravljačkih prava u Ini, zbog čega su dionice MOL-a izgubile na vrijednosti.

Kako je sadržaj mađarske tužbe na račun Hernadija identičan onoj koju je podigla Hrvatska, razvile su se špekulacije da bi eventualnu presudu mađarskog suda o Hernadijevoj nevinosti morali prihvatiti sudovi u EU, čime bi se automatski poništili uhidbeni nalozi izdani prema Hernadiju.

siječanj 2014. - Vladini i MOL-ovi pregovarači 3. rundu pregovora ocijenili puno kooperativnijom nego prijašnje, a razgovaralo se o istraživanju i proizvodnji.

Dan nakon toga Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Hernadi, pak, podnosi ustavnu tužbu protiv Hrvatske koja je protiv njega ujesen raspisala europski uhidbeni nalog i Interpolovu tjeralicu. Hernadi se žalio na kršenje svojih ljudskih prava, jer je niži sud zaključio da nalog za uhićenjem može pobijati tek kada bude u pritvoru.

veljača 2014. – Mađarski mediji pišu da MOL pregovara s ruskim kompanijama o prodaji svojih dionica u Ini, dok je Ina zaprimila dopis MOL-a kojim se traži suradnja Uprave u organizaciji 'data rooma', kao dio standardnog procesa dubinskog snimanja tvrtke, povezanog s pripremom moguće prodaje udjela u Ini putem imenovanih savjetnika.

ožujak 2014. - Ministar Vrdoljak kazao je da je hrvatska strana razgovarala s predstavnicima Rosnjefta i Gazpromnjefta, a jedna od tema bila je i moguća prodaja udjela Ine.

Uskok je, pak, podignuo optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti da je bivšem premijeru Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini.

svibanj 2014. - Vladini i MOL-ovi pregovarači izvijestili su šturo nakon 4. runde pregovora o Ini da žele ubrzati pregovore.

Ministar Vrdoljak predstavio je, pak, analizu Vladinih konzultanata, koja pokazuje da je Hrvatska izgubila nekoliko milijardi dolara jer nisu ostvareni poslovni ciljevi Ine definirani 2003. i 2009. godine. Studija američke konzultantske tvrtke AT&Karney te Oil & Gas Consultinga pokazala je da je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara.

lipanj 2014. - Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu protiv Sanadera zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' i primanja mita od mađarskog MOL-a. Taj je sud potvrdio prvu presudu bivšem premijeru u slučajevima Hypo i Ina-MOL, umanjivši mu kaznu s 10 na 8,5 godina zatvora.

  • +74
  • +71

Ivo Sanader

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Zagrebački Županijski sud potvrdio je, pak, optužnicu protiv Hernadija kojega se tereti da je podmitio Sanadera kako bi MOL-u osigurao većinska upravljačka prava u Ini.

srpanj 2014. – Premijer Zoran Milanović razgovarao u Zagrebu s čelnicima ruskog Gazproma o energetskoj politici Hrvatske, pri čemu su Južni tok i Ina u razgovorima dotaknuti bez bitnih zaključaka. Domaći mediji pišu, pak, da je MOL definitivno odlučio prodati svoj udio u Ini, a jedini zainteresirani za kupnju je ruski Gazprom.

Ministar Vrdoljak izjavio je da Hrvatska želi ispregovarati zajam za otkup Ininih dionica od MOL-a i tako riješiti nesporazume oko domaće naftne kompanije.

Peta runda pregovora Vlade i MOL-a završila bez rezultata, a novi prijepor izbio je nakon što su mediji objavili transkript te pregovaračke runde iz kojega je, među ostalim, vidljivo da je hrvatska pregovaračka pozicija jasna: da je model upravljanja Inom posljedica koruptivnog djela - temeljem pravomoćne sudske presude Sanaderu - a smatra neprihvatljivim i novi model upravljanja Inom, koji je predložio NO kompanije.

MOL je, prema transkriptima, voljan pregovarati o promjenama međudioničarskog ugovora, ali ne i priznati njegovu ništavnost te želi zadržati poziciju strateškog upravljanja u Ini.

kolovoz 2014. - Ministar Vrdoljak izjavio je kako "možemo biti zadovoljni kako je proteklo prvo ročište" pred arbitražnim vijećem Međunarodne gospodarske komore u Parizu u povodu tužbe koju je protiv MOL-a podnijela Vlada tražeći da se dionički ugovor s MOL-om o Ini iz 2009. proglasi ništetnim.

rujan 2014. - Vlada i MOL objavili zajedničku izjavu prema kojoj MOL mora postupati u najboljim poslovnim interesima Ine, a u slučaju prodaje svog dioničkog udjela mora osigurati da kupac preuzme sve obveze MOL-a, kao i moguće posljedice presude Arbitražnog suda. U toj izjavi navodi se da je Arbitražni sud naložio da MOL u ostvarivanju svojih raznih prava, uključujući ona koja se odnose na njihove dionice u Ini, mora osigurati da u svakom trenutku postupa u najboljim poslovnim interesima Ine.

listopad 2014. - MOL objavio da se prilagođava višku rafinerijskih kapaciteta u Europi, pozivajući Inu da konsolidira rafinerijske kapacitete u Rijeci. MOL je već preuredio rafineriju u talijanskoj Mantovi u logističko središte, a Ina bi umjesto dvije rafinerije, koje uzrokuju gubitke, trebala konsolidirati kapacitete u jednoj od njih, poručio je MOL.

Nakon što je objavljena interna Inina analiza prema kojoj rafinerija u Sisku ne stvara gubitke, iz MOL-a su se oglasili izjavom u kojoj sisačku rafineriju uspoređuju s neuspješnim sportašem ambicioznih roditelja.

Sindikat INAŠ poručio je da je najava gašenja Inine sisačke rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica.

Ministar Vrdoljak izvijestio je da će SAD prijateljski posredovati u sporu Ine i MOL-a te najavio da će Vladi predložiti donošenje odluke o mogućem sadržaju medijacije i konkretnim uvjetima pod kojima je Hrvatska spremna ući u taj proces.

Premijer Milanović poručio je da se država neće zaduživati za tri milijarde eura da bi kupila dionice Ine od MOL-a, istaknuvši da MOL sa svojim udjelom može slobodno raspolagati, a da državni udjel u Ini neće biti prodavan.

studeni 2014. – Ministar Vrdoljak izjavio je kako se Hrvatska sprema i za opciju otkupa MOL-ovog udjela u Ini u slučaju da propadnu pregovori o zajedničkom upravljanju Inom.

MOL će rado prodati svoj udjel u Ini, ako se ne uspije složiti s Vladom o dva ključna načela, kazao je financijski direktor MOL-a Jozsef Simola, dok agencija Bloomberg piše da je za kupnju Ine zainteresirana američka Klesch grupa.

Vlada je donijela odluku o posredovanju u rješavanju spora Vlade i MOL-a o upravljanju Inom i dala suglasnost ministru Vrdoljaku za odabir medijatora.

prosinac 2014. - Prizivni sud u Budimpešti potvrdio je, uz manje izmjene, oslobađajuću presudu Hernadiju u vezi tužbe za međunarodnu korupciju i druge kriminalne radnje.

Ministar Vrdoljak nazvao je "totalnom izmišljotinom i laži" napise u jednom dnevnom listu da je u arbitražnom postupku u Washingtonu mađarski "MOL dobio prvu pravnu bitku" te da su "u prvoj rundi američki arbitri odbili hrvatske prigovore".

siječanj 2015. – Glavni izvršni direktor MOL-a Joszef Molnar izjavio kako kapaciteti Ininih rafinerija uvelike nadmašuju potražnju u Hrvatskoj i smanjuju profitabilnost MOL-ovog rafinerijskog poslovanja. Molnar je poručio i da će MOL, ne uspije li postići dogovor, razmotriti mogućnost prodaje.

Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak poručio je, pak, da je ogorčen izjavama Molnara o neprofitabilnosti sisačke rafinerije i da će, ako treba, poduzeti i energičnije industrijske akcije.

Ministarstvo gospodarstva poručilo je, pak, da se odmah mora dogovoriti modernizacija riječke rafinerije i nastaviti s preradom domaće nafte u sisačkoj rafineriji. Ministar Vrdoljak izjavio je kako nema odluke Uprave Ine o gašenju Rafinerije nafte Sisak.

veljača 2015. - Hernadi je u razgovoru za Euromoney poručio da MOL planira u 2015. proširiti maloprodajnu mrežu, a mogao bi početi i s gradnjom koking postrojenja u Rijeci bude li postignut dogovor o restrukturiranju rafinerijske imovine u Hrvatskoj.

srpanj 2015. - Ustavni sud ukinuo je pravomoćnu presudu Ivi Sanaderu kojom je osuđen na 8,5 godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

prosinac 2015. - Više od 200 radnika Rafinerije nafte Sisak okupilo se ispred upravne zgrade rafinerije na prosvjedu zbog toga što su 72 radnika u proizvodnji dobili otkaze. Poručili su političarima da MOL gasi rafineriju dok oni raspravljaju o podjeli funkcija.

siječanj 2016. - Koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem dobila je povjerenje većine saborskih zastupnika, no nije dugo opstala upravo zbog sukoba HDZ-a i Mosta u vezi Ine.

travanj 2016. - Premijer Tihomir Orešković izjavio je kako će Vlada pričekati završetak arbitražnog postupka oko Ine, što očekuje u jesen, i nakon toga nastaviti pregovore s MOL-om. Istaknuo je kako je Ina od nacionalnog interesa te poručio da će Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske.

svibanj 2016. – Tjednik Nacional objavio je ugovor između tvrtke "Peritus Savjetovanje" MOL-ovog savjetnika Josipa Petrovića i tvrtke "Drimia", u vlasništvu Ane Šarić, supruge potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Prema tom ugovoru, od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015. "Drimia" je primala 2500 eura mjesečno da za Petrovića prati stanje na energetskom tržištu.

Zbog bure na političkoj sceni, Karamarko je objavio da je uputio zahtjev Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da detaljno istraži taj slučaj, istaknuvši kako je tijekom cijele karijere uvijek strogo odvajao privatno i poslovno, posebno kad je riječ o osjetljivim pitanjima od nacionalnog interesa.

Premijer Orešković najavio da će osobno formirati i voditi pregovarački tim s MOL-om, a pregovore će početi i prije završetka arbitraža iz kojih Hrvatska, potvrdio je, neće izaći, premda se predsjednik HDZ-a Karamarko i dio HDZ-ovih ministara za to zalažu.

Dolazi do sukoba u vladajućoj koaliciji jer Most traži odlazak Karamarka iz Vlade, dok je Klub zastupnika SDP-a najavio da će uputiti u saborsku proceduru prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku, čime se pokreće postupak njegova opoziva.

  • +6
  • +3

Karamarko podnio ostavku na mjesto šefa HDZ-a

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

15. lipnja 2016. - Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je Karamarko bio u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om, a osobito na sastanku Vijeća za suradnju. Utvrđeno je i da se Karamarko nalazi u situaciji u kojoj privatni interesi mogu utjecati na njegov rad u Vladi te se navodi kako ne smije sudjelovati u donošenju odluka oko arbitraže Ina-MOL.

16. lipnja 2016. - Hrvatski sabor iskazao je nepovjerenje Tihomiru Oreškoviću, čime je pala Vlada. Orešković je u svom obraćanju Saboru ustvrdio da je pravi razlog za rušenje njegove Vlade to što je zbog zaštite nacionalnih interesa počeo raditi na rješenju spora Ina-MOL kroz nastavak arbitraže i početak novih pregovora, što nekima nije odgovaralo.

listopad 2016. - Bez znanja hrvatskih članova Nadzornog odbora i Uprave Ine, 600 tona domaće nafte željeznicom je prevezeno u riječku, umjesto u sisačku rafineriju, što izaziva prosvjede u Sisku i oštre reakcije na političkoj sceni.

Ministar gospodarstva u tehničkoj Vladi Tomislav Panenić izjavio je da je MOL-u u interesu zatvaranje sisačke rafinerije, a da je slika drugačija kada se gledaju interesi Hrvatske i Ine.

Iz Ine su, pak, izvijestili da odluka o zatvaranju sisačke rafinerije nije donesena te kako se u sklopu predloženog poslovnog plana razmatraju moguće opcije za Rafineriju nafte Sisak.

A nakon što je Hernadi u intervjuu jednom mađarskom web portalu poručio da će MOL Grupa slijediti svoj poslovni put i planove sa ili bez Ine, Panenić je tu izjavu ocijenio neprimjerenom i poručio da Hernadi bez osnove nastupa kao da je MOL većinski vlasnik, a ne jedan od dioničara Ine.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je, pak, sve parlamentarne stranke da usuglase stavove u odnosima s MOL-om vezano za sisačku Rafineriju i Inu općenito, naglasivši potrebu postizanja nacionalnog konsenzusa i zajedništva po tom pitanju.

Premijer Andrej Plenković poručio je, pak, na početku prve sjednice nove Vlade kako neće dopustiti da Ina postane podružnica MOL-a. Poručio je i da će cilj Vlade biti osiguranje uvjeta za Inin daljnji rast i razvoj te najavio izradu strategije koja će pokazati "kakvu Inu želimo". "Temeljem te strategije pristupit ćemo rješavanju svih otvorenih pitanja između dva najveća dioničara", rekao je Plenković.

studeni 2016. - Premijer Plenković sastao se u Banskim dvorima s predsjednikom Uprave Ine Zoltan Aldottom, koji je taj susret ocijenio vrlo važnim jer je Uprava Ine nakon nekoliko godina imala priliku izravno izvijestiti Vladu o stanju u Ini.

Na generalnoj skupštini Interpola preglasan je, pak, hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Hernadiju, iako je komisija za tjeralice Hrvatskoj prethodno dala za pravo.

Hernadi je, pak, u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblatt izjavio da je zadovoljan Upravom i osobljem Ine, a premda je problem u politici u Zagrebu, računa da će postići dogovor s Vladom kako bi Ina bila dio novog MOL-a. No, poručio je i da postoji mogućnost da MOL proda dionice INA-e, ako nije dobrodošao u Hrvatsku.

prosinac 2016. - Europska komisija zatražila je od Hrvatske izmjene Zakona o privatizaciji Ine, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana. Navodi da su tim zakonom dodijeljene posebne ovlasti u Ini, uključujući pravo veta u slučaju odluka koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag. Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu, smatra Komisija.

24. prosinca 2016. – Premijer Plenković izjavio kako je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL. To je uslijedilo nakon što je Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti.

Vlada se, kazao je Plenković, snažno protivi takvoj odluci Arbitražnog suda i razmatra sve pravne opcije kako bi se osporila ta odluka.

Predsjednik Hrvatskoga sabora i Mosta Božo Petrov izjavio je istu večer da je dogovor o budućim planovima za INA-u zajednički i da se Most uvijek zalagao za zaštitu Ine.

SDP je, pak, poručio da podržava odluku da se INA vrati Hrvatskoj i pozvao Vladu da javnosti predstavi financijski plan za to.

25. prosinca 2016. - MOL je objavio da je uvijek bio i ostaje otvoren za razgovor o budućnosti Ine, dok Reuters u tekstu o Vladinim planovima za otkup dionica Ine navodi da je posljednja transakcija dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi obavljena po cijeni dionice od 2.925 kuna, ili oko 405 dolara, iz čega zaključuje da vrijednost MOL-ovog udjela u Ini doseže oko 14,5 milijardi kuna ili oko 2 milijarde dolara.

28. prosinca 2016. - U medijima većina energetskih stručnjaka podržava ideju o otkupu dionica Ine od MOL-a, no pojavljuju se i drugačija mišljenja, pa tako, među ostalima, udruga poreznih obveznika Lipa poručuje da se protivi takvim planovima Vlade jer se radi o "ekstremno skupom i riskantnom potezu" iz kojeg se ne vidi plan i strategija "što dalje".

Premijer Plenković poručuje, pak, koji dan kasnije da se Vlada odgovorno ponaša prema nacionalnoj kompaniji od strateškog interesa, s više od 10.000 zaposlenih, dvije rafinerije i velikom maloprodajnom mrežom, te da se za kupnju dionica Ine razmišlja o modelu inicijalne javne ponude 25 posto minus jedne dionice HEP-a.

"Situacija s Inom je već niz godina problematična, imamo situaciju da postoji jedan arbitražni postupak, drugi je upravo završio, brojni sudski procesi, njeno poslovanje, odnosi s mađarskim MOL-om koji su očito bili poprilično komplicirani svih ovih godina", rekao je premijer.

2. siječnja 2017. - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kazala je da se odluke u Vladi dogovaraju s koalicijskim partnerima i da, po svim našim i europskim zakonima, zadržavanje 75 posto plus jedne dionice znači da HEP ostaje pod potpunom kontrolom države kao što je i sada, sa 100 posto vlasništva. To je kazala nakon napisa u medijima da se Most protivi prodaji dionica HEP-a radi kupovine dionica Ine od MOL-a.

9. siječnja 2017. - Potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Gordan Maras najavio je kako će SDP na sjednici Sabora uputiti u proceduru interpelaciju o radu Vlade kada je riječ o njezinu postupanju u vezi s Inom. Poručio je i kako će SDP inzistirati na tome da građanima budu dostupne sve informacije vezane uz Inu, da se provede javna rasprava te da građani sami odluče što je najbolje napraviti. Maras je ocijenio i kako je potpredsjednica Vlade Dalić u sukobu interesa jer njezin suprug radi u Ini.

12. siječnja 2017. - Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić iz Mosta izjavio je kako je Most sigurno za otkup dionica Ine od MOL-a, ali da će se o načinu kako to učiniti još raspravljati na Vladi. Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je, pak, kako još nije čula za bolji model od onog da se u te svrhe proda udio u HEP-u i kako je taj model razrađen tako da ne povećava javni dug.

19. siječnja 2017. - Vlada je donijela odluku o osnivanju Savjeta za pregovore s Molom, koji će davati smjernice, poduzimati mjere i aktivnosti te predlagati Vladi donošenje odluke vezano uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine koje drži MOL.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao je, pak, mađarskim medijima da hrvatska Vlada mora postići dogovor s Molom o otkupu udjela u Ini. "Dolazi do promjena državne privatizacijske strategije i mi to razumijemo", izjavio je Szijjarto i poručio da pregovaračke strane moraju biti svjesne da "barem iznos koji je Mađarska dala kroz ulaganja u Inu mora biti vraćen u Mađarsku u slučaju otkupa udjela u Ini".

30. siječnja 2017. - Predstavnici sindikata izrazili su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća protivljenje otkupu dionica Ine od MOL-a, kao i prodaji 25 posto dionica HEP-a kako bi se to učinilo. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je da su sindikati jasno izrazili svoje negodovanje oko modela s kojim bi se u to išlo - inicijalne javne ponude - i drže da ga je zbog niza razloga u ovom trenutku nemoguće i nepotrebno provoditi jer je HEP visoko kapitalizirana kompanija koja ima solidne prihode.

1. veljače 2017. - Premijer Plenković kazao je da je Hrvatska zatražila poništaj arbitražne odluke u slučaju INA-MOL pred Arbitražnim sudom (UNCITRAL) u Ženevi. Ocijenio je kako je riječ o "vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže, prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u postupku koji slijedi, a trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko navedenih razloga švicarski Savezni sud na odgovarajući način sagledati".

2. veljače 2017. - Vlada je u Sabor uputila izvješće u kojem odbija zaključke interpelacije 19 zastupnika SDP-a o njezinom radu vezanom uz najavljenu renacionalizaciju Ine i privatizaciju 25 posto minus jedne dionice HEP-a jer ih smatra neosnovanim.

3. veljače 2017. - Hrvatska s Mađarskom želi imati kvalitetne, dobrosusjedske odnose, važno je da ti odnosi ne budu opterećeni situacijom oko Ine i MOL-a i obje su strane iskazale spremnost riješiti to pitanje, izjavio je premijer Plenković nakon razgovora s mađarskim premijerom Orbanom na rubu summita EU-a u Valletti.

"Još jednom smo iskazali spremnost da riješimo to pitanje, to je sasvim jasno potvrdila i mađarska strana, odnosno MOL da proda svoje dionice. Nastavit ćemo razgovore, za to su potrebni opsežni i kvalitetni inputi brojnih stručnjaka kako bismo doveli tu priču do onoga što je cilj Vlade, to jest vertikalno integrirana kompanija koja Hrvatskoj osigurava rezerve nafte i plina, rafinerije koje dobro posluju, raširenu maloprodajnu mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominantna", rekao je Plenković.

Istoga dana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao je u intervjuu tjedniku Figyelo da je u slučaju Hrvatske i MOL-a normalna poslovna suradnja postala politički neodrživa te da ne preostaje ništa drugo nego tu suradnju okončati.

Na upit novinara hoće li se mađarska vlada miješati u to, Szijjarto je kazao da neće: "Hrvatska Vlada treba postići dogovor s MOL-om, no jasno smo stavili do znanja da će transakcija biti prihvatljiva jedino ako će iznos novca koji se vraća u Mađarsku biti jednak MOL-ovom punom iznosu investiranog kapitala".

25. veljače 2017. - Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da je savjet za mogući otkup udjela MOL-a u Ini na svojoj sjednici odlučio o kriterijima temeljem kojih je potrebno ocijeniti sve modele koji se predlažu. Ti modeli uključuju model koji je predložio Most, inicijalnu javnu ponudu jedne četvrtine HEP-a, kao i model koji se svodi na ideju energetskog holdinga.

Prema medijskim napisima, Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a predložio je model državnog holdinga koji bi činili Ina, HEP, Plinacro i Janaf, a taj holding ne bi upravljao tvrtkama nego svojim udjelom u njima, dok bi se otkup dionica MOL-a proveo njegovim kreditnim zaduženjima.

27. veljače 2017. - Ina je u 2016. godini prvi put nakon 2012. ostvarila pozitivan neto rezultat, odnosno neto dobit od 101 milijun kuna, kazao je Inin glavni financijski direktor Ákos Székely, predstavljajući poslovne rezultate kompanija.

Međutim tema otkupa dionica Ine od MOL-a pala je idućih mjeseci u drugi plan jer je političku i ekonomsku scenu uzdrmala kriza u Agrokoru.

27. travnja – Premijer Plenković je na sjednici Vlade naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih ministara - Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje - jer su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanjem povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz Mosta podnijeti ostavke.

Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama - hoće li se prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati o povjerenju ministru Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni parlamentarni zastupnici jer su tvrdili da je Marić znao za probleme Agrokora, s obzirom da je prije radio u tom koncernu.

Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja, oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora.

Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika.

28. lipnja 2017. - Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila je kako nije došlo do zastoja u postupku priprema za mogući otkup udjela MOL-a u Ini, da tim poslom koordinira i rukovodi Savjet za pregovore s MOL-om. Na upit novinara kazala je: "Kada se Savjet zadnji puta sastao, morate se informirati kod samog predsjednika Savjeta, ali ja ne bih rekla da je išta zapelo. Ta transakcija, njezina priprema, njezino odvijanje mislim da se odvija primjereno njezinoj složenosti".

Istoga dana Most nezavisnih lista predstavio je svoj prijedlog modela otkupa Ine od MOL-a koji predviđa da Ministarstvo državne imovine prenese na društvo posebne namjene - SPV - svoje dionice Ine i da se to društvo dodatno pojača udjelima u tvrtkama gdje je država u manjinskom vlasništvu, iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju. SPV bi potom izdao obveznice koje bi se ponudile na tržištu kapitala, građanima i državnim investitorima, a prikupljenim novcem otplaćivale bi se Inine dionice u vlasništvu MOL-a.

13. srpnja 2017. - Europska komisija je odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u ključnim stvarima. Vlada je, pak, poručila da je u stalnom kontaktu s Europskom komisijom s ciljem pronalaženja rješenja glede neusklađenosti tog zakona s europskom pravnom stečevinom.

24. kolovoza 2017. - Vlada je donijela zaključak o provedbi odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica Ine koje drži mađarski MOL. Kako je kazao premijer Plenković, cilj je da se provede odabir savjetnika koji bi pomogao Vladi u transakciji mogućeg otkupa dionica. Tijekom rasprava na Savjetu za pregovore s MOL-om, koji se sastao nekoliko puta, utvrđeni su kriteriji i model za otkup dionica Ine, kazao je, dodavši kako se zadatak investicijskog savjetnika odnosi na procjenu vrijednosti Ine, evaluaciju te razmatranje potencijalnih strateških partnera.

7. rujna 2017. - Sindikalnim partnerima i Radničkom vijeću Ine Deloittovi konzultanti predstavili su rezultate analize opcija održivog poslovanja sisačke rafinerije, a sada je nužno provesti pregovore sa svim relevantnim dionicima na temu budućnosti te rafinerije, priopćila je Ina.

"Deloitteova analiza pokazuje kako je konverzija Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje, čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije", kaže se u priopćenju.

  • +8
  • +5

Rafinerija Sisak

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Dan kasnije potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da je Vladi iznimno važno stvaranje uvjeta za povećanje zaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji i u tom je smislu dobro što Ina razmatra razne opcije za Rafineriju nafte Sisak.

8. rujna 2017. - Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da Mađarska neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zbog odnosa prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju.

27. listopada 2017. - Vlada je priopćila da je švicarski Savezni vrhovni sud odbio poništiti odluku Arbitražnog suda, koji nije prihvatio hrvatski zahtjev da se ponište ugovori o upravljanju Inom, pa će se ta odluka provoditi kroz održavanje postojećeg stanja u korporativnom upravljanju Inom.

Premijer Plenković izjavio je da je tom odlukom završen pravni put koji je Hrvatska imala na raspolaganju.

Na upit novinara o interesu Rosnjefta da bi postao partneri Vlade u upravljanju Inom, o čemu piše Jutarnji list, Plenković je, pak, odgovorio da je "dobro je da postoji interes za Inu, ne samo Rosnjefta već i brojnih drugih potencijalnih strateških partnera".

11. studenoga 2017. - Mediji objavljuju dijelove presude Arbitražnog suda komisije UN-a od 23. prosinca 2016., po kojoj je Hrvatska izgubila spor s MOL-om oko Ine, a iz kojih se vidi da je Sud ključnog svjedoka Roberta Ježića i dokaznu snimku ocijenio nepouzdanima, a hrvatski sud pristranim.

Kasnije je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, kojega je Arbitražni sud ocijenio pristranim, kazao da arbitri u slučaju Ine ili ne poznaju ili ignoriraju hrvatske zakone.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić rekao je, pak, da objava te presude, prema propisima suda, nije bila moguća ni za jednu od strana u postupku. Kazao je i da cjelokupni arbitražni postupak koji se vodio od siječnja 2014. do kraja 2016. košta više od 100 milijuna kuna i da je taj novac osiguran u proračunu.

28. studenoga 2017. - Mađarski premijer Viktor Orban kazao je da je Mađarska spremna postići pravičan dogovor u vezi otkupa Ininih dionica u vlasništvu MOL-a kako bi se zatvorilo to pitanje koje predstavlja opterećenje u odnosima dviju država. "Mađarska bi željela izaći iz tog pitanja što je prije moguće na pravičan način", rekao je Orban u Budimpešti nakon sastanka s premijerom Plenkovićem.

Plenković je, pak, kazao da Hrvatska i dalje stoji na stajalištu da je potrebno ili otkupiti dionice Ine ili pronaći strateškog partnera za njihov otkup.

13. prosinca 2017. - Vlada je odredila rok do 15. siječnja iduće godine za podnošenje ponuda financijskih savjetnika za pružanje savjetničkih usluga Vladi u vezi s mogućom kupnjom dionica Ine i mogućom naknadnom prodajom kupljenih dionica strateškom partneru.

Predsjednik Vlade Plenković rekao je da će Vlada ponuditi suradnju ključnim, uglednim svjetskim financijskim institucijama koje se bave takvim poslovima te da će nakon temeljite analize odabrati savjetnika. Vladin poziv za angažman savjetnika bit će poslan na 18 adresa, no ponude će moći podnijeti i drugi.

19. siječnja 2018. - Ina je izvijestila kako je pripremila prijedlog organizacijskih promjena u Rafineriji nafte Sisak, koji podrazumijeva prijevoz naftnih poluproizvoda između rafinerija Sisak i Rijeka i prekid rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji. Ovaj prijedlog u skladu je s Deloitteovom analizom koja je, kao i sve dosadašnje, pokazala kako je konverzija Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje, navodi se u priopćenju Ine.

Organizacijske promjene podrazumijevaju prekid rada postrojenja FCC u RNS-u, što će dovesti do smanjenja broja radnika za maksimalno 40 u drugoj polovici 2018.

"Eventualnu odluku o višku mora donijeti Uprava te ćemo u tom slučaju radnike nastojati preraspodijeliti na otvorene pozicije unutar kompanije u skladu s poslovnim potrebama i kvalifikacijama radnika. Ako unatoč nastojanjima ne uspijemo preraspodijeliti radnike unutar kompanije, isti će kao višak biti zbrinuti i dobiti otpremninu u iznosu značajno višem od hrvatskog prosjeka", zaključuje se u priopćenju Ine.

Istoga dana premijer Plenković rekao je da se u odluci Ine o prekidu rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji radi o poslovnim odlukama kako bi ta naftna kompanija bila učinkovitija i istaknuo da Vlada nastavlja s procesom vezanim uz otkup MOL-ovih dionica u Ini.

20. siječnja 2018. - Ministar Tomislav Ćorić rekao je da odluka Ine o prekidu rada postrojenja FCC nije početak gašenja cjelokupne proizvodnje u sisačkoj rafineriji i poručio da će radnicima iz tog postrojenja biti ponuđena adekvatna radna mjesta, odnosno otpremnine, pa ne trebaju strahovati za svoju budućnost.

"To nije početak gašenja cjelokupne proizvodnje u Sisku. Rafinerijski biznis u Sisku nastavlja sa svojim radom dalje. Činjenica da jedno postrojenje u Sisku takozvani FCC neće raditi u narednom razdoblju prije svega je posljedica činjenice da je u poslovnom planu Ine za 2018. predviđeno integriranje sisačke i riječke rafinerije u kontekstu rafinerijskog biznisa, što bi u konačnici prema tom istom planu trebalo značiti unaprijeđenje poslovnih rezultata Ine u rafinerijskom biznisu između 90 i 100 milijuna kuna", rekao je Ćorić i dodao da je o tom poslovnom planu Uprava obavijestila Nadzorni odbor, koji je plan podržao.

9. veljače 2018. - Uprava Ine i reprezentativni sindikati u toj kompaniji razgovarali su o najavi prekida rada postrojenja FCC i HDS jedinice u sisačkoj rafineriji, o čemu je Ina izvijestila kratkim priopćenjem navodeći da je cilj te odluke optimizacija rafinerijskog poslovanja i smanjenja gubitaka, dok Sindikat naftnog gospodarstva ističe da se sindikati i dalje protive odluci, tražeći od Uprave rješenja za očuvanje radnih mjesta.

13. veljače 2018. - Premijer Plenković kazao je da druge zemlje izražavaju preferencije o tome žele li i na koji način biti akteri na hrvatskom energetskom tržištu, ali o tome odlučuje Hrvatska.

Dan prije američki veleposlanik u Hrvatskoj Kohorst izjavio je da Washington ne želi da Inu kupi ruska kompanija. "Na Hrvatskoj je da odluči kome će prodati kompaniju, ali mi mislimo da bi to bila pogreška", kazao je Kohorst i nazvao Rusiju "remetilačkim" čimbenikom u regiji.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je, pak, da se Amerikanci miješaju u unutarnje poslove drugih država, krše načela slobodnog tržišta i provode politiku nepoštene konkurencije.

20. veljače 2018. - Ina Grupa ostvarila je u 2017. ukupne prihode od 18,5 milijardi kuna, 20 posto više nego godinu dana prije, a snažno je porasla i neto dobit te kompanije, što se zahvaljuje rastu cijena nafte na svjetskom tržištu i mjerama optimiziranja, navodi se u izvješću te kompanije. Pritom je neto dobit porasla na 1,22 milijarde kuna u 2017., u usporedbi sa svega 101 milijun kuna u 2016.

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott poručio je da, unatoč jednom od najboljih rezultata te kompanije u novijoj povijesti, rafinerija Sisak i dalje ostaje opterećenje za poslovanje. U 2017. operativni gubitak rafinerije Sisak iznosio je 207 milijuna kuna, u odnosu na 264 milijuna kuna godinu ranije.

23. veljače 2018. - Radnici sisačke rafinerije zatražili su prosvjedom na Markovu trgu moratorij na sve poslovne odluke Uprave Ine do završetka pregovora oko otkupa dionica Ine od MOL-a i prijam kod premijera Plenkovića.

Iz Uprave Ine poručili su kako se radi o poslovnoj odluci koja će znatno smanjiti gubitke, a da prestanak rada FCC postrojenja ne znači zatvaranje rafinerije. Radnike na koje te promjene budu utjecale, njih maksimalno 40, Uprava će nastojati preraspodijeliti na otvorene pozicije unutar kompanije u skladu s poslovnim potrebama i kvalifikacijama radnika ili će dobiti otpremnine u iznosu značajno višem od hrvatskog prosjeka.

28. veljače 2018. - Ministar Ćorić razgovarao je s izaslanstvom predstavnika sindikata u Ini o budućnosti kompanije, a posebno radnika sisačke rafinerije, nakon čega je predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva Jasna Pipunić izrazila zadovoljstvo odgovorima o procesu odabira strateškog partnera i Vladinim stajalištem o podršci Ini kao vertikalno integriranoj naftnoj kompaniji.

Sudbina 40 djelatnika FCC postrojenja sisačke rafinerije neće biti upitna i svima će im ponuđena primjerena zamjenska radna mjesta, a onima koji ih ne budu željeli prihvatiti, bit će ponuđene otpremnine, izjavio je Ćorić.

10. travnja 2018. - Vlada je odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine, a ponuda tog konzorcija financijski je teška osam milijuna eura.

Vlada je ministra financija Zdravka Marića i ministra energetike Tomislava Ćorića ovlastila da s odabranim investicijskim savjetnikom nastave pregovore kako bi se definirali svi detalji te nakon toga pristupilo i potpisivanju mandatnog pisma, odnosno o angažiranju izabranog konzorcija.

12. travnja 2018. - Mađarski MOL izvjestio je da će za predsjednika Uprave Ine predložiti Sandora Fasimona, koji će na tom mjestu zamijeniti Zoltána Áldotta, koji je na toj poziciji bio od 2010. godine. Fasimon je član Odbora izvršnih direktora MOL Grupe od 2011. godine, što će ostati i nakon što preuzme novu poziciju u Ini, kaže se u MOL-ovu priopćenju.

20. travnja 2018. - Ministar Ćorić rekao je da je budući predsjednik Uprave Ine Fasimon izjavom o potencijalnom zatvaranju stotina radnih mjesta u sisačkoj rafineriji nepotrebno "zagadio" cijeli proces oko Ine.

Fasimon je dan prije u intervjuu RTL-u najavio zatvaranje pogona u Sisačkoj rafineriji, ali i obećao da će svi radnici biti zbrinuti. "Moje je stajalište, s obzirom na poslovne rezultate tvrtke, da Sisak ne zarađuje novac. To znači da je potrebna transformacija, a ono što će se najvjerojatnije dogoditi jest da će rafinerija biti na jednoj lokaciji, a druga će se iskoristiti za logistiku, za druge industrijske namjene", rekao je Fasimon.

"Što se tiče Fasimonova intervjua, Vlada i MOL u kontekstu upravljanja Inom strateški su partneri i držimo da svaki potez u upravljanju tom kompanijom treba biti plod dogovora. Vlada je angažirala konzultante za otkup dionica Ine od MOL-a i mislimo da bilo kakve akcije van toga konteksta nemaju smisla", rekao je Ćorić.

23. lipnja 2018. - Vlada je priopćila da je 12. ožujka primila pismo supredsjednika kompanije Castleton Commodities International Fabrizija Zichichija u kojemu se iskazuje interes te američke tvrtke za strateško partnerstvo s Inom.

U priopćenju je navela i da je nedavno odabrala investicijskoga savjetnika, čiji je zadatak poduzimanje svih aktivnosti kako bi se Vladi pomoglo u pripremi, raspravi i pregovorima o transakciji kupnje dionica, kao i u mogućoj naknadnoj prodaji tih dionica strateškom partneru. "U okviru toga procesa, u obzir će se svakako uzeti i iskaz interesa kompanije Castleton Commodities International", navodi se u priopćenju Vlade.

29. lipnja 2018. - Nadzorni odbor Ine primio je na znanje pisane ostavke predsjednika Uprave Zoltana Aldotta te članova Uprave Gabora Horvata i Petera Rataticsa na njihove funkcije, a usvojio imenovanje Sandora Fasimona na funkciju predsjednika Uprave, izvijestila je Ina. NO usvojio je i imenovanja Akosa Szekelya i Zsolta Pethoa na funkcije članova Uprave na razdoblje od 1. srpnja ove godine od 30. lipnja 2021.

19. srpnja 2018. - Europska komisija odlučila je privremeno obustaviti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a zbog Zakona o privatizaciji INA-e jer je u međuvremenu Vlada objavila nacrt novog zakona koji bi mogao otkloniti razloge za taj postupak.

Komisija je 13. srpnja prošle godine uputila Sudu predmet protiv Hrvatske jer nije uskladila Zakon iz 2002. o privatizaciji Ine s propisima EU-a o slobodnom kretanju kapitala i slobodi poslovnog nastana.

Otada su hrvatske vlasti s Komisijom raspravljale o izmjenama potrebnima da bi se Zakon o INA-i uskladio s propisima EU-a, navodi Komisija, dodajući da je nedavno podnesen nacrt izmjene navedenog Zakona kojim bi se uz dodatne prilagodbe odgovorilo na glavna pitanja koja brinu Komisiju.

26. srpnja 2018. - Ministar Ćorić kazao je kako proces oko Ine ide svojim tokom te očekuje da će ekspertiza savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od MOL-a biti gotova do kraja godine.

Na novinarski upit hoće li slučaj Hernandi utjecati na proces oko Ine, Ćorić je kazao: „Proces oko Ine ide svojim tokom. Konzultanti odrađuju svoj dio posla. Odluka Europskog suda kao takva je nešto što očekujemo da će se poštovati”.

Europski sud u Luxembourgu objavio je dan prije da Mađarska nije smjela ignorirati europski uhidbeni nalog u slučaju šefa MOL-a Zsolta Hernadija samo na temelju odluke njihovog državnog odvjetništva o obustavi kaznene istrage u okviru koje je Hernadi ispitan tek u svojstvu svjedoka. "Pravosudna tijela država članica dužna su donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu koji im je poslan“, istaknuo je sud.

25. rujna 2018. - Predsjednik Vlade Plenković održao je prvi sastanak s novim predsjednikom Uprave Ine Fasimonom, poručivši da je Ina za Hrvatsku strateška kompanija. U priopćenju Vlade navodi se da je Plenković naglasio da je Ina za Hrvatsku strateška nacionalna kompanija i kako su prioriteti Vlade održiv sustav proizvodnje nafte i plina, obnova rezervi, širenje poslovanja te moderni rafinerijski sustav.

Fasimon je, pak, Vladi prezentirao financijski položaj, vanjsko okruženje, ključne izazove te poslovne planove Ine.

23. listopada 2018. - Bivši premijer Ivo Sanader ponovno je odbacio optužbe da je od direktora MOL Hernadija primio mito kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. "Ne osjećam se krivim", kazao je Sanader na početku ponovljenog suđenja koje je uslijedilo nakon što je Ustavni sud 2015. srušio raniju pravomoćnu presudu. Prvom presudom Sanader je za primanje mita od Hernadija, ali i provizije od austrijske Hypo banke osuđen na jedinstvenu kaznu od 10 godina, što je Vrhovni sud smanjio na 8,5 godina.

26. listopada 2018. - Prihodi Ina grupe od prodaje u prvih su devet mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasli za 21 posto, na 16,2 milijarde kuna, dok je neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila 1,06 milijardi kuna i viša je za 9 posto, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Ine. Rast prihoda iz kompanije objašnjavaju "većom prodajom rafinerijskih proizvoda zajedno s višim cijenama nafte i naftnih derivata".

31. listopada 2018. - Ina i Prvo plinarsko društvo (PPD) potpisali su s Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) ugovor o dokapitalizaciji Petrokemije, čime su u dokapitalizaciji kutinske tvrtke uplatile ukupno 300 milijuna kuna, svaka pojedinačno 150 milijuna kuna, nakon čega će postati većinski vlasnici te tvrtke s udjelom većim od 50 posto, izvijestili su u zajedničkom priopćenja Ina i PPD. Na ovaj način izbjegnut je stečaj Petrokemije, a takvu su odluku jednoglasno podržali predstavnici dvaju najvećih dioničara u Nadzornom odboru Ine, naglašava se u priopćenju.

15. studenoga 2018. - Ina je izvijestila da je zaključila kupnju Enijevog udjela u plinskim poljima u sjevernom Jadranu, čime je postala jedini dioničar Eni Croatia BV te posljedično 100 posto vlasnik u hrvatskim odobalnim eksploatacijskim područjima Sjeverni Jadran i Marica. Zahvaljujući tome, odmah po transakciji povećat će se Inina dnevna proizvodnja plina za oko 10 posto.

22. studenoga 2018. - Ministar gospodarstva Darko Horvat izjavio je kako se u idućih nekoliko mjeseci očekuje konačna odluka o otkupu dionica Ine od MOL-a. "Mi smo u vrlo osjetljivoj fazi izbora relevantnih konzultanata koji nam mogu pomoći u dubinskom snimanju i konačnoj odluci koliko u ovom trenutku Ina vrijedi i kolika je njena stvarna i tržišna cijena", kazao je Horvat.

I ministar Ćorić je izjavio kako se u idućim mjesecima očekuje donošenje odluke o otkupu dionica Ine od MOL-a. "Puno je bolje da se dulje radi i da bude analiza kvalitetna, nego da se odradi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a analiza bude manjkava", kazao je Ćorić.

Upitan za komentar nakon obnavljanja crvene potjernice Interpola za predsjednikom Uprave MOL-a Hernadijem, Horvat je kazao da je to „to čisto i samo isključivo pravosudno pitanje”.

3. prosinca 2018. - Premijeri Hrvatske i Mađarske Plenković i Orban kazali su nakon sastanka u Zagrebu da je jedino pitanje koje opterećuje odnose između dviju zemalja problem upravljanja Inom, dodajući da je u slučaju prodaje Molovog udjela Hrvatskoj ključno postići dogovor o cijeni.

"Postoji dobra volja i na strani mađarske i na strani hrvatske vlade da se ti problemi riješe. Ono što želimo je da taj problem ne opterećuje odnose na drugim područjima", rekao Plenković.

Orban je naglasio da nesuglasice u nekom gospodarskom pitanju, koje je usporedio s "trnom pod noktom", ne mogu biti važnije od višestoljetne zajedničke povijesti dvaju susjednih naroda. "Moramo izvući taj trn ispod nokta i bit će sve u redu", kazao je Orban.

"Odluke se trebaju donositi na razini kompanije. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati u jednoj kompaniji, onda to ne trebaju činiti, onda trebaju ići odvojenim putem. Dakle, u ovom konkretnom slučaju to znači da bi Hrvatska trebala otkupiti udio u Ini", kazao je Orban.

Osvrnuvši se na odbijanje Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Hernadija Hrvatskoj, oba premijera kazala su da je riječ o pravosudnom pitanju.

4. prosinca 2018. - Premijer Plenković kazao je da, ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene otkupa dionica Ine od MOL-a, onda je to problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih može ili treba izdvojiti. "Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati niti preko noći niti je tako jednostavno", kazao je Plenković i dodao da Vlada ima procjene.

"Otprilike te procjene znamo. Ono što varira su širi detalji koji mogu biti važni za uopće energetske kompanije, daljnju perspektivu tih kompanija i globalne trendove u tom pogledu. No, u ovom trenutku nismo ništa napravili krivo, dapače, mislim da smo napravili dobro i da je ta činjenica čak pomogla da se određeni procesi i problemi rješavaju na konstruktivni način. To je bio sadržaj, duh i ton našeg jučerašnjeg sastanka", rekao je Plenković.

11. prosinca 2018. - Ina je potpisala ugovor o revolving kreditu vrijednom 300 milijuna dolara sa sedam bankovnih grupacija koje zastupaju domaće i međunarodne banke, čime je refinancirala kredit iz 2015. po povoljnijim uvjetima. "Svrha kredita je korporativno financiranje, što će uz novčani tijek biti dovoljno za potencijalni financijski ciklus", poručio je predsjednik Uprave Ine Fasimon.

18. prosinca 2018. - MOL je povukao tužbu protiv Hrvatske podnesenu na Okružnom sudu u Washingtonu, kojom je tražio da američki sud prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno-trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi koja je prije dvije godine odlučila u korist MOL-a, a protiv Hrvatske.

MOL je u prvoj verziji tužbe zatražio i da Hrvatska plati troškove koje joj je sud odredio, oko 14,5 milijuna eura, što je ona i napravila 6. studenoga. MOL potom djelomično prihvaća tužbu, potvrđujući da je Hrvatska platila dug, ali ne i kamate, i nastavlja s postupkom...

Dan kasnije premijer Plenković kazao je da nije iznenađen odlukom MOL-a o povlačenju tužbe protiv Hrvatske. Upitan zašto se čeka s vraćanjem INA-e u hrvatske ruke i ima li novaca za taj posao s obzirom na to da ugovori s konzultantima još nisu potpisani, Plenković je odgovorio da su novac i konzultanti dvije različite stvari.

"Konzultanti su izabrani nakon više ponuda. Riječ je o jednoj dilemi - tko je za što nadležan na temelju tendera koji je raspisan. Vlada ima jedan stav, a ovi koji su bili najbolji na natječaju, imaju drugi", rekao je premijer.

19. prosinca 2018. - Ina je objavila poslovni plan za 2019. godinu, u sklopu kojeg planira početak provedbe programa kojim bi prerada sirove nafte bila koncentrirana u rafineriji u Rijeci, dok bi u Rafineriji u Sisku bio industrijski centar s drugim djelatnostima. U Ini tako napominju da je djelatnost rafinerija i marketinga dosad u prosjeku proizvodila milijardu kuna novčanog gubitka godišnje te se najavljuje pokretanje novog programa "INA R&M Novi smjer 2023."

  • +8
  • +5

Andrej Plenković s članovima Vlade u obilasku Rafinerije nafte Sisak

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Kako su naveli iz Ine, industrijska lokacija u Sisku ostat će "vrijedan dio Ininog poslovanja te će kompanija tamo nastaviti s poslovnim aktivnostima i zadržati položaj vodećeg poslodavca i ulagača". Za to je, napominju, potrebna promjena iz prerade sirove nafte koja donosi gubitke, u održive alternativne industrijske djelatnosti.

Također, kažu da bi zahvaljujući ulaganju u projekt postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem za naftni koks te veću ukupnu složenost, Rafinerija nafte Rijeka postala vrhunska europska rafinerija.

"Ukupna ulaganja iznose preko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije. Konačna odluka o investiciji u projekt DCU planirana je za 2019. godinu, pod uvjetom da budu zadovoljeni svi preduvjeti kojima će se osigurati povrat investicije, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.", poručuju iz Ine.

20. prosinca 2018. - Ministar Ćorić izjavio je, komentirajući poslovni plan Ine, da je riječ o investicijskom ciklusu koji će dovesti do prijeko potrebne modernizacije rafinerijskog poslovanja, pri čemu je ocijenio da je transformacija poslovanja u Sisku "jednostavno put kojim Ina treba ići".

Ćorić je kazao da su, kada je riječ o transformaciji poslovanja u Sisku, Uprava i Nadzorni odbor podržali taj plan. "Mislim da Ina definitvno prije svega treba postati 'business case', a manje predmet politiziranja", istaknuo je Ćorić.

Dan kasnije kazao je i da će u novom industrijskom centru u Sisku ostati raditi između 350 i 400 radnika i da će Ina ići s programom zbrinjavanja onih radnika koji su blizu mirovine. "Mi inzistiramo na Ini kao vertikalno integriranoj kompaniji, u tom kontekstu pozdravljamo ulaganje, odnosno nužnu modernizaciju rafinerije u Rijeci, u iznosu od 4 milijarde kuna", kazao je Ćorić.

Na pitanje od kuda je došlo do naglog zaokreta, budući da se još do prije samo nekoliko tjedana govorilo da su Hrvatskoj potrebne obje rafinerije, Ćorić je kazao da on nikada nije izjavio da Hrvatskoj trebaju obje rafinerije. Dodao je kako rafinerija u Sisku posluje na 35 posto svojih kapaciteta, a rafinerija u Rijeci na 75 posto.

21. prosinca 2018. - Most nezavisnih lista poručio je u priopćenju da "razvlačenjem postupka i odustajanjem od otkupa Ine, Plenkovićeva Vlada omogućuje mađarskom MOL-u da provede svoju ucjenu i najavljeno zatvaranje sisačke rafinerije".

  • +7
  • +4

Andrej Plenković primio mađarskog predsjednika Vlade Viktora Orbana

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Most je ocijenio da je opravdano pitati premijera Plenkovića čime ga je ucijenio mađarski premijer Viktor Orban? "Što će Hrvatska dobiti ako je Mađarima dozvolio zatvaranje rafinerije u Sisku, pustio ih u upravljanje Petrokemijom, a još malo pa će moći izvoziti Inin plin sebi i tko zna što nas još čeka da saznamo? Nije li previsoka cijena mađarskog samilosno-ucjenjivačkog sudjelovanja u projektu LNG terminala kojim Plenković pokazuje svoju privrženost EU tražeći buduću stolicu u komisiji?”, navodi se u priopćenju Mosta.

Dodaje se da je “ministar Ćorić je dobio sinkopu te se ne sjeća da su Plenković i drugi HDZ-ovci zavaravali javnost izjavama kako neće dopustiti zatvaranje niti jedne hrvatske rafinerije. Iako je izjavio da nije naftni stručnjak, ipak je siguran da treba zatvoriti rafineriju u Sisku jer navodno nije isplativa iznoseći neke podatke koje mu piše MOL-ov odjel za propagandu”, stoji u priopćenju Mosta.

22. prosinca 2018. - Predsjednik SDP-a Davor Bernardić kazao je kako danas, da je Plenković održao svoja predizborna obećanja od prije dvije godine i vratio INA-u u hrvatske ruke, sisačka rafinerija ne bi bila pred gašenjem.

„Ova Vlada po tom pitanju zapravo nije učinila ništa i ostat će upamćena kao vlada koja je otjerala radnike na cestu, iz 'Uljanika', iz '3. maja' i sisačke Rafinerije. HDZ, župan Žinić, ministar Marić su u predizbornoj kampanji 2016. obećavali da neće biti ništa od gašenja sisačke Rafinerije, da će napraviti apsolutno sve što je u njihovoj moći da se Rafinerija ne ugasi. Danas je jasno da su lagali. Plenković je nakon Sanadera, izdao INA-u, izdao njene radnike i tjera ih na cestu", kazao je Bernardić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!