To su ponajprije vlasnici većih farmi koje raspolažu dostatnom sirovinskom osnovom za proizvodnju bioplina, rekla je na predstavljanju Biljana Kulišić iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost Instituta Hrvoje Požar.

Nakon izlaganja prednosti tehnologije bioplina, u priručniku se objašnjavaju njegove društvene koristi i koristi za poljoprivrednike, objašnjavaju se procesi u kojima nastaje, te se daju osnove primjene i upotrebe bioplina.

Zainteresiranima za izgradnju bioplinskog postrojenja objašnjavaju se njegovi dijelovi i princip rada te se daju upute o izgradnji, sigurnosti, eksploataciji i ekonomici postrojenja.

Priručnik je nastao u sklopu projekta Europske unije 'Inteligentna energija Europe Big East: Bioplin za istočnu Europu' kojim se promoviraju proizvodnja i korištenje bioplina kao sigurnog i održivog izvora energije u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Latviji, Rumunjskoj i Sloveniji.

Bioplin je mješavina plinova koja nastaje prilikom truljenja organskih tvari, bez prisustva zraka. Tehnologija njegova pridobivanja razlikuje se prema izvoru, pa tako postoje postrojenja koja koriste sirovinu iz poljoprivrede i prehrambene industrije, koja skupljaju bioplin nastao na odlagalištu otpada i postrojenja na otpadni mulj koji nastaje u procesu pročišćavanja otpadnih voda.

U Hrvatskoj postoji samo jedno bioplinsko postrojenje koje ima status povlaštenog proizvođača, na stočarskoj farmi u Semeljcima u Slavoniji, snage jednog megavata.

Kao najperspektivnije lokacije za gradnju bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj unutar Big East projekta ocijenjene su Međimurska županija, zbog razvijenog peradarstva i otpada koji u njemu nastaje, Bjelovarsko - bilogorska županija, zbog razvijenog stočarstva, i Poduzeće Vrana d.o.o. pokraj Vranskog jezera, koje se bavi proizvodnjom povrća, mlijeka i jaja.