Naime, i Kontinentalna i Jadranska Hrvatska dobile su ocjenu konkurentnosti od -0,8, pri čemu je -1 najslabija ocjena. Kako doznajemo iz Europske komisije ove dvije regije zaostaju u odnosu na europski prosjek u svim promatranim područjima; institucijama, makroekonomskoj stabilnosti, infrastrukturi, zdravstvu, osnovnom obrazovanju, visokoškolskom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, efikasnosti tržišta rada, veličini tržišta, tehnološkoj pripremljenosti, sofisticiranosti poslovanja i inovacijama.

Kontinentalna i Jadranska Hrvatska europskom prosjeku su se najviše približila po pitanju visokoškolskog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, sofisticiranosti poslovanja i makroekonomske stabilnosti. Međutim, u svim drugim parametrima dobrano zaostaju, a najveći je jaz u segmentima institucija, infrastrukture, zdravstva, veličine tržišta i tehnološkoj pripremljenosti.

Zanimljivo je kako je RCI ukazao kako Jadranska Hrvatska ima upola lošiji skor od Kontinentalne, kada je u pitanju infrastruktura, slično je i s veličinom tržišta, dok Jadranska Hrvatska ima bolji skor kada je u pitanju segment zdravstva. Inače, riječ je o istraživanju koje se provodi svake tri godine, a kojime su obuhvaćene 263 europske regije, a njegov je cilj dati pregled koliko su europske regije sposobne ponuditi atraktivno i održivo okružje kompanijama, ali i kakvi su uvjeti za život i rad stanovnika tih regija.

"Ovaj indeks je dragocjen alat za donošenje boljih politika. On osnažuje nastojanja Europske komisije za poticanjem strukturnih reformi i poticanje inovativnosti europskih regija kroz poticaje Kohezijske politike. S obzirom na to da je svaka regija jedinstvena osigurali smo za svaku od njih skrojenu podršku, kako bismo ih osnažili i pomogli im da kapitaliziraju na svojim prednostima i resursima, posebno pritom imajući u vidu naše strategije pametnih regionalnih specijalizacija", poručuje  povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu.

Ukupno promatrano, rezultati su na tragu istraživanja iz 2013. godine. Ponovno se jasno ističe policentrični uzorak gdje su glavni pokretač konkurentnosti financijska i urbana središta. Stoga čak i unutar pojedinih država ima velikih razlika u konkurentnosti, gdje su, u načelu, regije u kojima su smješteni glavni gradovi s boljim rezultatima u odnosu na ostatak zemlje.

U odnosu na dva ranija istraživanja iz 2010. i 2013. Malta i niz regija u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Portugalu i Velikoj Britaniji popravile su svoj skor, dok je on pao na Cipru i regijama u Grčkoj, Irskoj i odnedavno Nizozemskoj. U istočnoeuropskim regijama konkurentnost je uglavnom ostala stabilna.

Cijelo istraživanje možete pogledati ovdje.