med: najčešće prevare

Od polja do stola: Med uskoro preciznijim označavanjem podrijetla i nutritivne vrijednosti postaje snažan hrvatski adut u inozemstvu

23.12.2021 u 07:47

Bionic
Reading

Novi, jasniji način označavanja nutritivne vrijednosti namirnica imperativ je kako bi potrošači na tržištu Europske unije dobili punu informaciju o tome što zapravo kupuju

Strategijom Od polja do stola, koja je usvojena u listopadu, a koja je dio europskog zelenog plana, EU želi odgovoriti na izazove održivih prehrambenih sustava. Njome se potvrđuje neraskidiva uzajamna veza između zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta.

Tomislav Sokol, izvjestitelj Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), kaže kako su istraživanja pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla.

Među proizvodima koji vape za preciznijim označavanjem podrijetla i nutritivne vrijednosti svakako je med.

'Nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU-a i trećih država. Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Zato sam u Strategiji pozvao na reviziju Direktive o medu, što će ojačati poziciju hrvatskih pčelara pri plasiranju našeg meda na tržište', izjavio je Tomislav Sokol.

Sadašnji sustav, mješavina EU/ne-EU meda, zloupotrebljava se kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med, a ubuduće će se morati navoditi točna zemlja porijekla. Poznato je da je upravo med jedna od kategorija proizvoda na kojima su najčešće primjetne prevare. Krivotvorenje se najčešće radi tako što se u med dodaje šećerni sirup. U nekim slučajevima u bočicama s medom pronađeno je 60, pa i 70 posto šećernog sirupa. Ima uzoraka u kojima meda nema ni u tragovima.

Ubuduće to više neće biti moguće, a za to je zaslužan upravo Tomislav Sokol.

'Strategija nije predvidjela reviziju Direktive o medu. Suprotno važećim pravilima, potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Upravo bi revizija Direktive o medu, za što sam se izborio, ojačala poziciju hrvatskih pčelara pri plasiranju nadaleko poznatog slavonskog meda na tržište. Slavonski med ima superiorna zdravstvena i organoleptička svojstva te na policama trgovina ne smije biti ugrožen konkurencijom nekvalitetnog meda izvan Europske unije ili čak patvorenog meda', zaključio je Sokol.

Sadržaj je nastao u suradnji sa zastupnikom u Europskom parlamentu Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika EPP-a