Rezultat je još porazniji kada se usporedi s ostalim tranzicijskim zemljama prema kojima je Hrvatska zabilježila najveći pad uz Litvu i Latviju. Latvija je kliznula za 14 mjesta, a Litva za devet. Mađarska i Rumunjska, usprkos gospodarskoj krizi, na svjetskoj ljestvici konkurentnosti čak su se uspele za četiri mjesta.

'Očekivali smo ovakve pokazatelje s obzirom na ekonomsku situaciju. Ono što mi trebamo su promjene. Promjene koje neće biti lake ni brze. Naši problemi nisu rješivi za dva dana, niti za dvije godine, ali ih ne krenemo rješavati danas, živjet ćemo sve lošije', rekao je Darko Marinac iz NVK-a.

Osnovano 2002, cilj Vijeća bio je taj da Hrvatska uđe među 50 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Prije dvije godine, Hrvatska je bila na 58. mjestu i činilo se da je na dobru putu da se ostvari zacrtano. Međutim, otad naša konkurentnost drastično opada.

Zbog toga će se, najavio je Marinac, unutar Vijeća napraviti strukturalne, kadrovske i programske promjene kako bi NVK aktivnije i agresivnije izlazio s novim rješenjima i prijedlozima.

Predstavnik poslodavaca u Vijeću, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, istaknuo je kako su rezultati izvješća o konkurentnosti još jedan alarm koji poziva na drastične reforme.

'Nemamo vizije gospodarskog razvoja. Imamo institucije, ali nemamo sustav vrijednosti. Zbog toga u tim institucijama sjede ljudi bez ikakve odgovornosti. Sustav koji danas imamo identičan je onome iz 1991. godine, ništa se nije promijenilo. To je jedan o bitnih razloga zbog kojeg strani kapital zaobilazi Hrvatsku', istaknuo je Mudrinić.

Još oštrija bila je predstavnica sindikata u NVK-u Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koja je za pad hrvatske konkurentnosti izravno optužila Vladu.

'Uzalud nam svi naši prijedlozi, sastanci i znanje kad u Vijeću nema predstavnika Vlade. Dok se to ne promijeni, sindikati više neće sudjelovati u njegovu radu', poručila je Knežević.

Inače, od 12 stupova konkurentnosti, najveći smo pad zabilježili u efikasnosti tržišta rada (pad za 24 mjesta) te efikasnosti tržišta roba (pad za 18 mjesta), čime smo ostvarili pozicije lošije od 90. mjesta među 133 zemalja.

U usporedbi s nama susjednim zemljama, osim Mađarske (53), Rumunjske (64) i Crne Gore (62), skok su zabilježili i Slovenci (skočili na 37. mjesto) i Poljaci od sedam mjesta (46. mjesto).

Kad je riječ o vrhu ljestvice, Švicarska je preuzela prvo mjesto od SAD-a koji je dvije godine zaredom slovio kao najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu.