R'n'B Weekend Zagreb

Hrvatska je od izvoznika jeftinih vina došla do pozicije respektabilne vinske destinacije

  • Autor: V. B.
  • Zadnja izmjena 25.05.2019 14:07
  • Objavljeno 25.05.2019 u 13:13
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji / CROPIX

Hrvatska je vinska scena u posljednjih dvadeset i pet godina napravila velike iskorake, a od velikih izvoznika jeftinog vina postali smo respektabilna vinska destinacija zaključak je okruglog stola Vino u Hrvatskoj 25 godina kasnije, održanom na festivalu R'n'B Weekend Zagreb – Restaurants & Bars Weekend koji traje do nedjelje

Direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Božica Marković ističe da se u strukturi proizvodnje i izvoza primjećuju velike promjene.

'Iako se u devedesetim godinama više izvozilo nego uvozilo vina, uglavnom je bila riječ o jeftinim vinima niske kvalitete. Trendovi su se od tada potpuno promijenili. Tada se izvozilo u 30 zemalja, a sada hrvatski vinari izvoze u čak 53 zemlje i prepoznati su po kvaliteti. Naša vina koja se prezentiraju na najjačim svjetskim sajmovima redovito ulaze u krug najboljih”, rekla je Marković naglasivši kako su vinari preživjeli i pritisak pristupanja EU koja je donijela povećani unos iz zemalja članica, ali i trećih zemalja poput Makedonije.

Trendovi pokazuju i da se izvoze naša najkvalitetnija i skupa vina, a uvozimo jeftinija vina iz Makedonije, s Kosova, iz Italije i Španjolske.

Tomislav Tomac iz plešivičke Vinarije Tomac naveo je kako se promjene vide.

'Kada je naš otac krenuo u proizvodnju vina, na tržištu nije bilo ni čepova ni boca, a ni kvalitetnog dizajna. Jedino što smo znali i imali bila je ideja, uz pojedince koji su znali nešto o vinima i vinogradima te želju da se učini iskorak. U godinama koje su uslijedile odlučili smo iščistiti sorte i počeli saditi popularni chardonay i rajnski rizling koji se pokazao izvrsnim za naše položaje. Hrabro je bilo tada vjerovati da ćemo uopće moći prodati na tržištu ta skuplja vina. Sada smo prepoznatljivi po pjenušcima koji čine 80 posto naše proizvodnje i koji su od samih početaka odnosili nagrade na međunarodnim natjecanjima', naglašava Tomac.

Ivan Miloš iz  Vinarije Miloš na Pelješcu tako već i radi.

'Na tržištu smo se pojavili već kad je moj otac osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo raditi vino i odmah ga je nazvao Plavac Ponikve Pelješac, prema sorti, vinogradu i položaju. Od tada smo zaštitili izvornost i stvorili i prvo hrvatsko ekskluzivno vino s posebnom pričom – Stagnum. Od tada smo povećavali kvalitetu, ekološki certificirali vino i radili na autentičnim sortama. Nikada nismo barikirali vina, već smo koristili slavonske hrastove bačve, ne zato što su naše, nego jer su najbolje. Kod ulaganja u nove vinograde na zapuštenim položajima poštovali smo prostor, gradili suhozide i nismo htjeli velike intervencije. Ulagali smo u vinograde kada je bilo jeftinije kupovati nego uzgajati grožđe', kazao je Miloš i dodao da trenutno ulažu 14 milijuna kuna, uglavnom vlastita novca, u novu vinariju iz koje 35 posto vina odlazi u inozemstvo.

Priča obitelji Benvenuti krenula je nešto kasnije – 2000. godine. Kako kaže Nikola Benvenuti, tek tada se krenulo intenzivnije u sadnju vinograda.

'Otac, brat i ja naslijedili smo jako malen vinograd, manji od hektara, koji je 1946. godine zasađen malvazijom. Odlučili smo raditi na svojim sortama i rasli smo s tržištem. Kako smo strogi prema sebi i vinogradu te prinosima, najveći izazov bio nam je doći kod kooperanata, selektirati u vinogradu i polovinu prinosa odrezati pa potom dogovarati cijenu kupljenoga grožđa. Zato sada imamo samo deset posto kooperanata koje imamo u potpunosti pod nadzorom', naveo je Benvenuti. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!