Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1154 eura – što je povećanje od 119 eura u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje pokazuje da 80 posto ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Naglasimo da ih 31 posto navodi da je porast troškova znatan, a 48 posto nešto veći. Oko 16 posto ispitanika troši jednako kao i prije, a njih samo pet posto ima manje troškove.

Štednja kupnjom na akcijama

Prema konkretnim procjenama samih ispitanika, Hrvati sada raspolažu s 1154 eura mjesečno, što uključuje sve redovne i dodatne osobne prihode. Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura. Gotovo petina ispitanika (19 posto) iz te skupine navodi kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.

Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22 posto ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdaci za odjeću i obuću (15 posto), otplate kredita (11 posto) te štednju i ulaganja (10 posto). Iako je iznos za hranu i piće i dalje najviši, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je pad potrošnje upravo u toj kategoriji – građani sve češće biraju proizvode s popusta te prate svoje navike kupovine i konzumacije.

Većina građana aktivno se angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56 posto), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48 posto) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47 posto). Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.

'Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene. 26 posto njih strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je devet posto to nažalost već iskusilo. Upravo zbog toga su projekti poput Mastercardovog Uplifta, koji već četiri godine podržava male i srednje poduzetnike edukacijama, mentorstvima i digitalnim rješenjima, ključni za jačanje njihove otpornosti te naposljetku i rast', istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Financijski optimizam kod mladih

Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27 posto) što je četiri postotna boda više nego 2024. Shodno tome, blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18 posto. Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42 posto) i onih s višim osobnim prihodima.

Istraživanje pokazuje da postoji snažna povezanost između trenutačne percepcije financijskog stanja i očekivanja za budućnost. Naime, ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63 posto slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48 posto slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.

Stariji više štede

Stariji ispitanici, posebno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije. Mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini – što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.

Inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61 posto ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35 posto) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena. Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24 posto) i porast stope nezaposlenosti (13 posto). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Zanimljivo, više od trećine zaposlenih građana (35 posto) strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42 posto), građanima srednjih prihoda (45 posto) te među stanovnicima Slavonije (47 posto).

MasterIndex Online istraživanje MasterIndex u Hrvatskoj u travnju 2025. za kompaniju Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.023 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.