Na razini EU- sezonski prilagođeni BDP porastao je u trećem tromjesečju 12,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjen 11,4 posto, pokazuju preliminarne procjene Eurostata.

U zoni primjene zajedničke europske valute aktivnosti su poskočile 12,7 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem kada su potonule 11,8 posto.

Rast je na oba područja najsnažniji od 1995. godine kada je Eurostat počeo objavljivati podatke, navodi se u izvješću.

Godišnja usporedba pokazuje tek djelomični oporavak od teških posljedica koje je prouzročila pandemija koronavirusa, uz rast BDP-a na razini 27-člane Unije za 3,9 posto, nakon 13,9-postotnog pada u drugom tromjesečju.

Bruto domaći proizvod eurozone također je pao u trećem tromjesečju u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, za 4,3 posto, izračunao je Eurostat. U prethodna tri mjeseca potonuo je 14,8 posto.

Najdinamičniji oporavak u Francuskoj

Eurostat je raspolagao podacima 10 zemalja EU-a koje su redom bilježile rast aktivnosti na tromjesečnoj i pad na godišnjoj razini, pokazuje izvješće.

Skupinu čine Belgija, Češka, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Austrija i Portugal.

Najsnažnije su na tromjesečnoj razini porasle aktivnosti u Francuskoj, za 18,2 posto. Slijedi Španjolska sa 16,7 posto te Italija sa 16,1 posto.

Dvoznamenkaste stope rasta bilježilo je šest zemalja a najslabije su porasle aktivnosti u Litvi, za 3,7 posto. Slijede Češka sa 6,2 i Latvija sa 6,6 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, aktivnosti su porasle 8,2 posto.

Na godišnjoj razini najsnažnije je u razdoblju od srpnja do rujna palo španjolsko gospodarstvo, za 8,7 posto. Slijede Portugal i Češka s padom aktivnosti za 5,8 posto, te Austrija gdje su smanjene 5,3 posto u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje.

Najblaži pad bilježila je Litva, za 1,7 posto.