O tome su u ponedjeljak izvijestili stručnjaci EK-a na brifingu za medije uoči prve godišnje konferencije o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost - spremni za sutra, koju organiziraju vlada i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Kako se moglo čuti od predstavnika Komisije, zahtjev je odobren u petak, a Hrvatska će tako do kraja ove godine ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Naime, vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.

Podnošenjem drugog zahtjeva za plaćanjem u iznosu od 700 milijuna eura već u rujnu ove godine Hrvatska se svrstala među države članice s najbržom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF), na kojem se temelji NPOO, istaknuli su iz Komisije.

NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura, pri čemu se plaćanja u okviru RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.

Iz Komisije su ocijenili i da je hrvatski NPOO ambiciozan i sveobuhvatan, s obzirom da obuhvaća reforme u gospodarstvu i poslovnom okruženju, pravosuđu, energetici i energetskoj učinkovitosti, obrazovanju, socijalnoj politici i politici rada, zdravstvu i obnovi nakon potresa.

Drugi zahtjev temelji se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti

Drugi zahtjev za plaćanjem temeljio se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, a Hrvatska je tako provela reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti.

Konkretnije, naveli su iz Komisije, Hrvatska je za poboljšanje poslovnog okruženja donijela akcijski plan koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta i 17 mjera za smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita te je uspostavila digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada.

Uspostavljeni su i financijski instrumenti kako bi se poboljšao pristup financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije, kao i tvrtke koje su tek u razvojnoj fazi. U zakonodavni okvir unesene su izmjene kojima je svrha potaknuti dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost pružanja javnih usluga građanima, bez obzira na njihovo boravište.

Kako bi pridonijela smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka, naveli su iz Komisije, Hrvatska je donijela izmjene Stečajnog zakona, Zakona o nesolventnosti potrošača i Zakona o kaznenom postupku.

Ocjenjuju i da je reforma socijalne politike dodatno napredovala donošenjem Zakona o socijalnoj skrbi, čime se povećala primjerenost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najranjivije skupine i pridonijelo smanjenju nejednakosti, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje transparentnosti sustava.

Nadalje, reformom je omogućeno brže i učinkovitije pružanje naknada spajanjem postojećih socijalnih naknada u jedinstvenu naknadu. Zakonom je uvedena i nova usluga socijalnog mentorstva te je već osposobljeno 253 novih stručnjaka za socijalno mentorstvo.

Također, kako bi ojačala tržište rada, Hrvatska je uvela nove aktivne politike tržišta rada u zelenoj i digitalnoj tranziciji te novi sustav vaučera za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje odraslih.

Provedba strukturne reforme obrazovnog sustava nastavila se sveobuhvatnom analizom potreba srednjoškolskog obrazovanja, čime će se poduprijeti mjere za povećanjem broja učenika upisanih u srednje škole, za smanjenjem broja učenika u srednjoškolskim programima koji su prekobrojni, kao i usklađivanje strukovnih programa s potrebama tržišta rada, napisali su iz Komisije.

U nastojanju da prijeđe na obnovljive izvore energije, donesena je Strategija za vodik kojom se osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika. Naglasak je pritom na obnovljivom i zelenom vodiku kao zamjeni za fosilna goriva te na povećanju stabilnosti elektroenergetskog sustava utemeljenom na obnovljivim izvorima energije, uz krajnji cilj energetske samodostatnosti, prelaska na čistu energiju i održive mobilnosti.

Iz Komisije su izvijestili i da je Hrvatska je objavila dokument s preporukama za uklanjanje prepreka i administrativnih postupaka koji otežavaju upotrebu obnovljivih izvora energije, a koji čini osnovu za analizu postojećeg zakonodavnog okvira.

Nadalje, donesen je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora čiji je cilj smanjiti potrošnju energije u zgradama i povećati njihovu sigurnost, uključujući u slučaju potresa. Nakon donošenja detaljnog programa ulaganja u vode i otpadne vode, izgrađeno je ili obnovljeno više od 115 kilometara javne kanalizacijske mreže i više od 226 kilometara javne vodoopskrbne mreže.

Također, dio sredstava dodijeljen je za poboljšanje vodnih usluga u ruralnim područjima, a osigurana su i bespovratna sredstva i financijski instrumenti za potporu tvrtkama i industrijama u prilagodbi njihovih poslovnih i industrijskih procesa zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Iz Komisije navode i da je proveden niz mjera povezanih s digitalnom tranzicijom u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru. Pokrenuta je nova digitalna platforma za internetsko plaćanje naknada za poslovanje, čime se pridonosi smanjenju administrativnog opterećenja za tvrtke.

Uspostavljena je i nova internetska platforma za promicanje kružnog gospodarstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. "To će pomoći u podizanju svijesti i edukaciji o sprečavanju i smanjenju rasipanja hrane i doniranju hrane", ocjenjuju iz Komisije.

Napisali su i da će kulturne i kreativne industrije imati koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima kojima se olakšava licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na internetu.

Naposljetku, pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavnjeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala pokrivenost internetom (mreža visokog kapaciteta) i 5G.

Na dobrom putu i 45 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s trećom tranšom

Iz Komisije su istaknuli i da je provedba 45 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koje su povezane s trećim zahtjevom za plaćanje također na dobrom putu.

Među mjerama koje bi trebale biti dovršene do kraja 2022., irekli su iz Komisije, posebno je važno donošenje Strategije za evaluaciju gospodarskih učinaka propisa na sektor malih i srednjih poduzeća te provedba mjera iz akcijskih planova za smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarstvo, kao i izmjena okvira za javnu nabavu kako bi upotreba e-žalbi postala obvezna.

Tu su i izmjene radnog zakonodavstva, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te sustav socijalne skrbi. Ključno je i smanjenje udjela komunalnog otpada koji se šalje na odlaganje.

Osobito je važan i novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te unapređenje sustava istraživanja i inovacija radi veće usmjerenosti obrazovnog i javnog istraživačkog sustava na uspješnost, napisali su iz Komisije.