Šest mjeseci nakon pokretanja javne kampanje Vlada je usvojila Strategiju uvođenja eura kao nacionalne valute. Na sjednici Vlade donesena je i odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća koje će pratiti i provoditi Strategiju
Strategija analizira ekonomske koristi i troškove uvođenja eura, opisuje proces i predstavlja aktivnosti i politike koje je potrebno poduzeti za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Također, opisani su instrumenti ekonomske politike kojima će Hrvatska raspolagati nakon uvođenja eura.
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade izrazio je uvjerenje da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura, naglašavajući da će država od toga imati znatne i trajne koristi, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni.
vezane vijesti
'Hrvatska je, po mom dubokom uvjerenju, spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj te imamo jako dobre rezultate glede proračunske, fiskalne konsolidacije', kazao je premijer.
Predstavljajući Strategiju, potpredsjednica Vlade Matrina Dalić rekla je da Hrvatska ispunjava sve nominalne kriterije za uvođenje eura. Pritom je naglasila da konkretan datum pristupanja eurozoni još nije utvrđen, a planira se da to bude učinjeno u srednjoročnom razdoblju od pet do sedam godina.
Dalić je naglasila da pored nominalnih postoje i realni kriteriji koje Hrvatska treba ispuniti za uvođenje eura, a koji se odnose na smanjivanje razlika u razvijenosti u odnosu na zemlje eurozone.
'Riječ je o mjerama u gospodarskom sustavu koje će osnažiti gospodarstvo za funkcioniranje unutar eurozone', rekla je Dalić.
Prvi korak koji Hrvatska treba napraviti na putu do uvođenja eura je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu. Iako Hrvatska već godinama ima stabilan tečaj, kako bi formalno ispunila uvjete stabilnosti treba najmanje dvije godine provesti u europskom tečajnom mehanizmu. 'Hrvatska mora utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune prema euru, a nakon toga tečaj ne smije oscilirati iznad određenog intervala', pojasnila je Dalić.
Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka (HNB) s Europskim sustavom centralnih banaka, a s druge strane, intenzivnu komunikaciju vodit će ministarstva s tijelima Europske komisije.
'Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našeg gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s europodručjem, a i s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava, gdje već i danas dominira euro', rekla je Dalić.
Govoreći o koristima i troškovima uvođenja eura, kao najveću prednost navela je smanjenje tečajnog rizika, a kao najveći nedostatak spomenula je gubitak samostalnosti u vođenju monetarne politike.
Pritom je naglasila da je naša monetarna politika i sada uvelike ograničena 'zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visokoeuriziran i HNB ustvari diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase'.
Što se tiče kretanja cijena u trenutku konverzije, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječne razine cijena između 0,2 i 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura.
Međutim sve pripreme u narednim godinama bit će usmjerene na to da taj utjecaj uvođenja eura na cijene bude minimalan, kazala je Dalić.
Dodala je da su troškovi uglavnom jednokratni dok su koristi trajne. Pritom je navela značajne troškove koji će nastati u samom trenutku pristupanja. Riječ je o prijenosu dijela rezervi HNB-a u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura te sudjelovanju u zaštitnim mehanizmima Europske središnje banke, što podrazumijeva trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina članstva u eurozoni.
