Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 0,5 posto, na 66,68 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena, na 62,68 dolara.

U fokusu trgovaca bila je prošloga tjedna sjednica čelnika Feda, koji su u srijedu odlučili smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u rasponu od 4,00 do 4,25 posto kako bi podržali tržište rada, koje u posljednje vrijeme slabi, i potaknuli rast gospodarstva.

No, trgovce je zabrinulo smanjenje procjena rasta američkog gospodarstva. Naime, čelnici Feda procjenjuju da će ono ove godine porasti za samo 1,6 posto, dok je lani rast iznosio 2,8 posto.

Čelnici Feda očekuju da će do kraja godine još barem jednom smanjiti kamatne stope. Niži troškovi zaduživanja obično potiču gospodarsku aktivnost, a time i potražnju energentima, no ulagače su više zabrinule Fedove snižene gospodarske prognoze.

"Potražnja će ojačati nakon sniženja kamatnih stopa u SAD-u", poručio je kuvajtski ministar za naftu Tariq al-Roumi, no analitičari su skeptični i upozoravaju da je glavni motiv Feda za sniženje kamatnih stopa bilo posustajanje gospodarske aktivnosti.

Gospodarstvo usporava

"Fed je smanjio kamatne stope zato što je posve jasno da gospodarstvo usporava", kaže Jorge Montepeque iz Onyx Capital Groupa.

I dok je rast američkog i drugih najvećih svjetskih gospodarstava usporen, zbog čega potražnja za naftom ne raste onoliko brzo koliko se očekivalo, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri već dulje vrijeme povećavaju proizvodnju. A to znači da ponuda raste brže od potražnje, pa su cijene nafte pod pritiskom.

Cijene su pod pritiskom i zbog toga što je predsjednik SAD-a Donald Trump prošloga tjedna kazao da je skloniji pojačati pritisak na Rusiju nižim cijenama nafte nego novim sankcijama kako bi isposlovao završetak sukoba u Ukrajini.

Azijske burze na početku tjedna uglavnom pozitivne

Na azijskim burzama oprezno se trguje u ponedjeljak, pri čemu su gotovo svi burzovni indeksi bili u plusu, a dolar je blago ojačao, dok trgovci razmatraju posljedice najave američke administracije o uvođenju kaznene mjere za uvoz strane radne snage.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,00 sati u plusu tek 0,09 posto, dok je Tokijski Nikkei porastao gotovo 1,5 posto, nadoknadivši gubitke od petka. Većina azijskih burzovnih indeksa bila je u plusu, no indijski Nifty je bio u blagom minusu od 0,1 posto, a hongkonški KSI za jedan posto.

Fokus investitora je na indijskoj burzi i na tehnološkom sektoru, nakon što je Trumpova administracija u petak objavila da će tražiti od kompanija da plaćaju godišnje 100.000 dolara za svaku novu radnu dozvolu za H2B vizu, što predstavlja udarac za tehnološku industriju koja se oslanja na vještu radnu snagu iz Indije i Kine.

Indijski IT sektor, vrijedan 283 milijarde eura, koji ostvaruje više od polovine prihoda na američkom tržištu, vjerojatno će osjetiti kratkoročno najveću 'bol' uslijed pogoršanih trgovinskih veza između Indije i SAD-a.

Trump je prošloga mjeseca podignu carine na uvoz iz Indije za 50 posto, djelomično stoga što New Delhi kupuje rusku naftu.

"To je prije svega rizik za operativne troškove i marže. Jasno da to može malo podići i plaće i troškove rada. Tehnološke kompanije također bi mogle imati vezane ruke zbog kaznene mjere ako se oslanjaju na strane radnike, jer neće moći naći dovoljno radnika u SAD-u", kazao je Kyle Rodda, analitičar iz Capital.coma.

Na makroekonomskom planu, investitori i dalje procjenjuju kakva će dalje biti američka monetarna politika, nakon što je Fed prošli tjedan smanjio kamatne stope. Trgovci predviđaju da će Fed do kraja godine spustiti kamatne stope za još 44 bazna boda.

Čekaju se govori Fedovih dužnosnika

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je na početku tjedna 0,18 posto, povrh prošlotjednih 0,05 posto rasta, na 97,82 boda.

Pritom je dolar ojačao prema europskoj valuti, za 0,13 posto, pa tečaj eura doseže 1,1728 dolara. Istodobno, dolar je porastao i u odnosu na japansku, za 0,26 posto, pa je cijena dolara dosegnula 148,32 jena.

Očekuje se da će tijekom tjedna otprilike 10 Fedovih dužnosnika dati izjave, uključujući predsjednika Jeromea Powella, pa će investitori pomno pratiti njihova stajališta o gospodarstvu i neovisnosti Feda.

"Moguće je da će neki njihovi govori pokrenuti devizna tržišta. Mislim da bi najzanimljiviji mogao biti govor Stephena Mirana, jer bi tržišta htjela dobiti uvid u to što on misli o neovisnosti Feda i kakav bi utjecaj predsjednik mogao imati i slično", rekao je Joseph Capurso iz Commonwealth Bank of Australia.

Miran je u petak isticao da je neovisni kreator politike nakon što se na rujanskom sastanku o politici nije složio s oštrijim smanjenjem kamatne stope za 50 baznih bodova te je obećao detaljno obrazložiti svoje stavove u govoru kasnije u ponedjeljak.