analiza rba

Broja osiguranika pri HZMO-u na godišnjoj razini manji za više od 11 tisuća

08.12.2020 u 11:05

Bionic
Reading

Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u studenome je dosegnuo 1.545.566, što je za 1.188 ili 0,1 posto više nego u listopadu, dok je u odnosu na lanjski studeni njihov broj manji za 11.260 osoba ili 0,7 posto.

Po podacima HZMO-a, broj osiguranika najviše je u odnosu na listopad porastao u građevinarstvu, za 1,2 posto, dok je pak najsnažniji pad, od 3,4 posto, zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, navedeno je u analizi Raiffeisen banke (RBA).

Od ostalih kategorija, prerađivačka industrija zabilježila je mjesečni rast broja osiguranika od 0,2 posto, trgovina na veliko i malo pad od 0,2 posto, a javna uprava i obrana pad od 0,1 posto.

U odnosu na studeni prošle godine, broj osiguranika niži je za 11.260 osoba, čime pad iznosi 0,7 posto, što je ujedno i najblaži pad zabilježen od travnja. Naime, u travnju je i započeo negativni trend koji je posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada je po prvi puta od ožujka 2015. godine pao broj osiguranika na godišnjoj razini.

Najveće smanjenje broja osiguranika u odnosu na studeni prošle godine također je zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 11,9 posto. U toj djelatnosti je nastavljen trend pada deveti mjesec zaredom, a izravna je posljedica pandemije, napomenuli su analitičari RBA.

Najsnažniji godišnji rast osiguranika evidentiran je građevinarstvu, 5,9 posto, čime je nastavljen rastući trend prisutan od listopada 2015. godine, istaknuli su iz RBA.

Od ostalih kategorija, broj osiguranika u prerađivačkoj industriji smanjen je 1,5 posto, u trgovini na veliko i malo 1,6 posto, a javnoj upravi i obrani 1,4 posto.  

Iz RBA podsjećaju da je početkom prosinca, u sklopu politike očuvanja radnih mjesta u privatnom sektoru Vlada donijela novi paket mjera pomoći gospodarstvu, koji se odnosi na očuvanje radnih mjesta, pokrivanje fiksnih troškova poduzetnika i tzv. "covid" kredite, a do kraja bi trebao sprečavati snažnije negativne šokove na tržištu rada.

"Iako će s istekom navedenih mjera slika kretanja na tržištu rada postati realnija, ipak očekujemo da će u godini pred nama snažnija negativna kretanja biti ublažena očekivanim početkom gospodarskog oporavka", zaključili su analitičari RBA.