Najveći obveznici poreza na imovinu mogle bi postati banke koje u svom vlasništvu imaju tisuće stanova što su ih preuzele od građevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i građana koji nisu na vrijeme uspijevali platiti svoje obaveze. Uz to banke su preuzele brojno poljoprivredno i građevinsko zemljište, naročito kroz stečajeve, te nekretnine propalih tvrtki, piše Novi list
Naime, u ministarstvu Slavka Linića su odlučni da se porez, na kojem se intezivno radi, plaća na imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu.
'Raspravljat ćemo više modela zakona o porez na imovinu, ali naš je stav da se porez plati na svaku imovinu koja nije u funkciji. Dakle, ako je banka vlasnik stana, a tu isključujemo hipoteke za kredite koje građani otplaćuju, a taj stan ne iznajmi onda će na njega plaćati porez na imovinu. Ako je vlasnik poljoprivrednog zemljišta, a ono se ne obrađuje onda će na njega platiti porez', poručuju za Novi list iz Ministarstva financija.
Priznaju i to da takav koncept zakona neće obradovati banke, ali i to da banke imaju alternativu – ne čekati da netko ponudi visoku cijenu za stan, ili da se poljoprivredno zemljište prostornim planovima pretvori u građevinsko nego ga prodati ili staviti u funkciju tako da se ono obrađuje.
