Cijene goriva i maziva za osobne automobile u Europskoj uniji u rujnu su bile čak 31,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Najveća poskupljenja zabilježena su u Bugarskoj, Estoniji i Litvi, gdje je godišnji rast premašio 40 posto.

Hrvatska je, pak, među članicama s najmanjim mjesečnim rastom cijene dizela, no najnoviji podaci pokazuju da je i kod nas gorivo znatno skuplje nego što su vozači donedavno plaćali.

Podaci Eurostata pokazuju da rast cijena goriva tijekom ljeta nije samo nastavljen, nego se i ubrzavao. U srpnju su gorivo i maziva bili 16,9 posto skuplji nego godinu ranije, u kolovozu 23,8 posto, a u rujnu već 31,4 posto.

Pritom je u čak 26 od 27 članica Europske unije godišnji rast cijena u rujnu bio veći nego tijekom prethodna dva mjeseca.

Bugarska prednjači, Mađarska ima najmanji rast

Najveće godišnje poskupljenje zabilježeno je u Bugarskoj, gdje su cijene goriva i maziva porasle 42,2 posto. Slijede Estonija s rastom od 40,6 posto i Litva s 40,2 posto.

Još 12 članica Europske unije zabilježilo je godišnji rast veći od 30 posto. Među njima je Češka s povećanjem od 37,5 posto, dok je Portugal zabilježio rast od 30,3 posto.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Mađarska, u kojoj su cijene u odnosu na rujan prošle godine porasle 6,9 posto. Slijede Irska sa 17,7 posto i Švedska s 19,9 posto.

Takve razlike pokazuju da poskupljenje goriva nije jednako pogodilo sve europske vozače.

Benzin i dizel poskupjeli i u samo mjesec dana

Rast se nastavio i na mjesečnoj razini. U odnosu na kolovoz, dizel je u rujnu u Europskoj uniji poskupio 5,9 posto, a benzin 6,7 posto.

Mjesec ranije situacija je bila drukčija. Dizel je između srpnja i kolovoza poskupio 8,3 posto, dok je benzin zabilježio rast od 3,3 posto.

U rujnu je najveći mjesečni skok cijene dizela zabilježen u Švedskoj, čak 12,8 posto. Slijede Latvija s 10,3 posto i Poljska s 9,7 posto.

Najmanji rast imale su Španjolska s 2,4 posto, Hrvatska s 2,5 posto i Rumunjska s tri posto.

Benzin je također poskupio u 26 članica. Najveći mjesečni rast ponovno je zabilježila Švedska, 13,8 posto, a slijede Poljska s 9,7 posto i Estonija s 9,5 posto.

Jedina iznimka bila je Malta, na kojoj su cijene benzina i dizela nepromijenjene još od 2020. godine.

Koliko gorivo trenutačno košta u Hrvatskoj?

Prema najnovijim usporednim podacima Europske komisije, prosječna cijena benzina Eurosuper 95 u Hrvatskoj 19. listopada iznosila je 1,81 euro po litri, dok je dizel stajao 1,95 eura.

To znači da punjenje spremnika od 50 litara benzina prosječno stoji oko 90,50 eura, a jednakog spremnika dizela 97,50 eura.

Hrvatska je pritom jeftinija od nekih velikih europskih tržišta. U Njemačkoj je benzin stajao 2,18 eura, a dizel 2,27 eura po litri. U Italiji je cijena benzina iznosila 2,02 eura, a dizela 2,24 eura.

Među najskupljim zemljama za benzin nalazi se Danska s 2,60 eura po litri, dok je najskuplji dizel u Finskoj, gdje litra stoji 2,53 eura.

S druge strane, najjeftinije gorivo u Europskoj uniji ima Malta, s cijenom benzina od 1,34 eura i dizela od 1,21 euro po litri.

Koliko košta spremnik goriva u susjednim zemljama?

Za hrvatske vozače posebno su zanimljive cijene u susjednim članicama Europske unije.

U Sloveniji je benzin 19. listopada prosječno stajao 1,75 eura, a dizel 1,89 eura po litri. U Mađarskoj je benzin koštao 1,77 eura, a dizel 1,95 eura.

To znači da je spremnik od 50 litara benzina u Sloveniji oko tri eura jeftiniji nego u Hrvatskoj, dok je kod dizela razlika također približno tri eura.

U Austriji je benzin stajao 1,82 eura, gotovo jednako kao u Hrvatskoj, ali je dizel bio osjetno skuplji - 2,13 eura po litri.

Iako su razlike među pojedinim državama velike, najnoviji podaci pokazuju da je gorivo u većem dijelu Europe ušlo u razdoblje snažnog rasta cijena. Za vozače to znači da čak i bez promjene navika ili prijeđene kilometraže izdvajaju sve više novca za svakodnevna putovanja.