Umjesto stupa upravljača, prijenosa i letve volana, sve se svodi na elektroničke signale: pokret volana pretvara se u naredbu koja se u stvarnom vremenu šalje aktuatorima na kotačima. Laički objašnjeno, volani će biti kao u videoigrama. Proizvođači pritom naglašavaju sigurnosni aspekt - ključni elektronički sklopovi imaju duplicirane komponente kako bi sustav ostao funkcionalan i u slučaju kvara.

Prednosti su očite

Kad više ne morate 'pakirati' mehaniku koja spaja volan i kotače, otvara se više slobode u dizajnu kabine, ergonomiji i konstrukciji vozila. S druge strane, osjećaj može djelovati neobično, pogotovo vozačima naviknutima na klasičan otpor i povratnu informaciju. No onima koji redovno voze simulatore poput iRacinga, Le Mans Ultimatea ili serijala Gran Turismo, takav pristup neće biti toliko stran.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na omjer upravljanja. Ovakvi sustavi često traže znatno manje okretanja volana - tipično između 170 i 200 stupnjeva, odnosno približno pola okreta obruča. Umjesto oko 900 stupnjeva kod tradicionalnih rješenja. To znači da se tijekom manevriranja više ne morate hvatati u koštac s prekriženim rukama, što zahtijeva i drugačiji mentalni 'reset' za vozača.

Upravo u gradu sustav može pokazati najviše. U uskim prolazima i manevrima koji traže brze, precizne korekcije. Primjerice pri ulasku ili izlasku iz podzemne garaže trgovačkog centra automobil djeluje okretnije i agilnije, dok klasično vozilo u istim situacijama traži više rada rukama i izgleda nespretnije.

Ključ je u navici, obje ruke na volanu i smireni pokreti. Kad se to usvoji, upravljanje postaje intuitivno već nakon nekoliko minuta. Iako smo upravljanje 'by wire' već viđali kod pojedinih modela Lexusa, Infinitija i Tesle, Peugeot 208 bi ga mogao spustiti u mainstream - na model koji je u Europi među najpopularnijima u svojoj klasi.

Ostaje, međutim, jedna otvorena tema: hoće li ostati klasični oblik volana ili će se krenuti prema pravokutnijem rješenju, kakvo je u nekim državama već izazvalo regulatorne rasprave.