Među njima je i ugledna njemačka ekonomistica Veronika Grimm, koja smatra da bi ograničenje brzine na autocestama moglo imati širi učinak od same sigurnosti u prometu.

'Ograničenje brzine ne bi bilo štetno, već bi moglo biti pametan signal da ljudi shvate koliko je situacija ozbiljna', rekla je Grimm za Rheinische Post, aludirajući na rast cijena goriva i energetsku krizu.

Prema reprezentativnom istraživanju instituta Forsa za Stern i RTL, 51 posto građana Njemačke podržava privremeno ograničenje brzine - 120 km/h na autocestama i 80 km/h na magistralnim cestama.

Podrška je posebno izražena među ženama (63 posto), osobama starijima od 60 godina (62 posto) te biračima Zelenih i Lijeve stranke, gdje podrška doseže čak 82 posto.

S druge strane, najviše protivljenja dolazi od muškaraca (37 posto podrške), osoba u dobi od 30 do 44 godine (38 posto) te birača AfD-a, gdje tek 19 posto podržava ovu mjeru. Unutar CDU-a stavovi su gotovo izjednačeni.

Cijene kao alat, ne problem

Grimm pritom jasno poručuje da država ne bi trebala previše intervenirati.

'Vlada mora dopustiti da cijene djeluju kako bi se smanjila potražnja za energijom. Subvencije i ograničenja cijena iskrivljuju tržište i nisu dobro rješenje', ističe.

Dodaje i da mjere poput poreza na ekstra dobit ne vidi kao učinkovit odgovor, dok neke regulatorne odluke ocjenjuje više političkima nego stvarno korisnima. 'Ljudi očekuju da se nešto učini - pa se onda nešto i radi', zaključuje.

Istodobno upozorava da su mnoge zemlje u razvoju već morale uvesti znatno strože mjere, poput ograničavanja korištenja automobila ili obveznog rada od kuće, te da posljedice energetske krize najviše pogađaju upravo njih.