BANKARI I TELEKOMI SUZDRŽANI

Do oprosta dugova socijalno ugroženima još je dug put

03.09.2014 u 07:00

Bionic
Reading

Dok se iz izjava potpredsjednice Vlade Milanke Opačić moglo zaključiti da je na pomolu dogovor o otpisu dugova do 10 tisuća kuna socijalno ugroženih građana, Hrvatska udruga banaka i telekom operateri mnogo suzdržaniji u komentarima mogućih rješenja

Vlada je predstavnicima banaka i telekom operatera predložila da se socijalno ugroženim građanima otpišu dugovi u visini do 10 tisuća kuna. Prema procjeni potpredsjednice Vlade Milanke Opačićradi se o oko 70 tisuća dužnika, koji spadaju u kategorije umirovljenika, nezaposlenih i onih koji su korisnici zajamčene minimalne naknade.

Osnovno načelo koje bi se trebalo poštovati za oprost duga je da se radi o građanima koji ni na koji način ne mogu vratiti svoje dugove. Premda se prema izjavama potpredsjednice Vlade činilo da je model za otpis dugova već velikim dijelom usuglašen, iz komentara telekom operatera i Hrvatske udruge banaka možemo zaključiti da su pregovori o tom pitanju tek u početnoj fazi.

Iz Vipneta poručuju da su se na sastanku tek upoznali s inicijativom Vlade, ali da nije bilo nikakvih dogovora o konkretnim rješenjima. Slično stajalište imaju i u Hrvatskom telekomu.

'U ovom trenutku ne možemo davati konkretnije komentare s obzirom na to da tek trebamo vidjeti o čemu se točno radi, koji je postupak, kriteriji, opseg i u konačnici učinci predložene inicijative na naše poslovanje', poručili su iz HT-a.


Bankari načelno prihvaćaju inicijativu vlade, ali još ne izlaze s konkretnim prijedlozima. Iz HUB-a ponavljaju stajalište da su banke spremne sudjelovati u rješavanju problema prezaduženih shvaćajući to kao socijalnu mjeru za dužnike koji su u nemogućnosti vratiti dugove u vrijeme recesije, prvenstveno zbog gubitka prihoda.

Bankari prihvaćaju ideju Vlade da se socijalna ugroženost kućanstva definira kao ključni kriterij za oprost duga. Pritom napominju da su banke samo jedna od skupina vjerovnika, ali će svakako svojim postupcima doprinijeti oprostu dugova najugroženijima.

Također, podsjećaju da su banke tijekom krize za dužnike koji su se našli u problemima donijele i provode niz odluka i mjera, kao što su reprogram, moratorij, refinanciranje i slično.