Novac ZA I PROTIV

Što se više isplati - kupnja ili najam stana?

Svakome je od nas cilj ostvariti vlastiti krov nad glavom. No prije donošenja odluke treba izvagati pozitivne i negativne strane obiju mogućnosti – kupnje i najma. Najam je financijski isplativiji, ali se u unajmljenom stanu ne možete osjećati slobodno kao u vlastitom. Posebice onda kada je razlika između kupnje i najma oko 120 eura mjesečno. Nađete li se u dilemi - plaćati najamninu sljedećih 30 godina ili podići kredit na isto razdoblje, pogledajte što pokazuju računice i mišljenja stručnjaka

Prosječna je plaća hrvatskoga građanina u lipnju iznosila 5.415 kuna, a najam stana od 40 metara kvadratnih iznosi 2.511 kuna, znači da ćete za najam stana od 40 metara kvadratnih u Zagrebu morati izdvojiti čak 46,4 posto svojih prihoda. Ako se odlučite živjeti kao podstanar, sljedećih ćete 30 godina za taj isti stan njegovom vlasniku isplatiti čak 124.200 eura.

Kod najma nema problema s porezom i tečajnim rizikom

Maruška Vizek, znanstvena suradnica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smatra da se trenutačno više isplati najam stana nego kupnja. Kao glavne argumenta protiv kupnje navodi porez na nekretnine i tečajni rizik. 'Najavljeno uvođenje poreza na imovinu značit će da će vlasnike stanova, ti isti stanovi svake godine koštati od pola do jedan posto vrijednosti nekretnine, što akumulirano kroz trideset godina znači da će vlasnici državi na ime posjedovanja stana trebati platiti od 15 do 30 posto vrijednosti stana ili od 11.100 do 22.200 eura', upozorava Vizek.

'Nadalje, budući da su stambeni krediti indeksirane za kretanje eura ili švicarskog franka, vlasnici stanova koji su kupljeni na kredit na 30 godina izloženi su golemom tečajnom riziku, jer im ukupni iznos glavnice i otplatnih rata u kunama ovisi o kretanju tečaja kune. S obzirom na to da je razdoblje intenzivne aprecijacije kune iza nas, a usvajanje eura kao službene valute je sve dalje, čeka nas dulje razdoblje deprecijacijskih pritisaka na kunu što bi za posljedicu moglo imati uvećavanje otplatnih rata.

Primjerice, da kuna oslabi za 15 posto, trošak kupnje stana se povećava za isti iznos, jer vlasnici stanova dohodak ostvaruju u kunama, a ne u eurima. Podstanarstvo će postati još atraktivnije onog trena kada država odluči regulirati tržište unajmljenih stanova, jer će podstanari imati osiguranu veću razinu prava, nego što je sada slučaj', zaključila je Vizek.

Rata kredita malo veća od najma

Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu iznosi 1.848 eura. Tako će vas stan od 40 metara kvadratnih, u prosjeku koštati 73.920 eura, no to je vrijednost stana koju ćete platiti ako imate  sav novac pri ruci. Ako se odlučite za otplatu kredita, u 30 godina kreditne zaduženosti stan iz gornjeg primjera platit ćete 166.747,50 eura! Iz toga lako možemo uvidjeti da biste za kamate i ostale troškove koje ćete u sljedećih 30 godina dati banci, mogli kupiti još jedan stan, pa i veće kvadrature od ovoga za kojeg ste podignuli kredit.

Iz priloženog možemo zaključiti da 42.547,50 eura ide u prilog najmu stana, no kada uzmemo u obzir to da je kroz 30 godina mjesečna rata kredita tek oko 118 eura viša od rate za najma stana, taj se iznos više i ne čini tako velik. Nakon 30 godina kredita, napokon ćete imati vlastiti stan, a nakon 30 godina najma čeka vas nova mjesečna stanarina koju ćete morati platiti vlasniku stana.

Rajko Subotić iz Nekretnina Sunce smatra da je u svakom slučaju bolje otplaćivati kredit za vlastiti stan nego plaćati najam. 'S obzirom na to da su cijene velikog broja stanova dosegle donju granicu, teško je očekivati da još ima prostora za njihovo sniženje i sada je pravo vrijeme za kupiti stan. Tome doprinosi i činjenica da su banke, iako stidljivo, počele spuštati kamate na stambene kredite, a traže manja osiguranja nego u posljednje dvije godine', ističe Subotić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još