Interes za mračni turizam posljednjih godina je u stalnom porastu. Što taj pojam podrazumijeva i koje su najčešće destinacije u okviru ove, po mnogo čemu specifične vrste turizma?
Općenito, mračni turizam uključuje putovanja na mjesta povezana sa smrću ili nekom katastrofom. Dr. Hayley Stainton, predavačica na New University u Buckinghamshireu i pasionirana posjetiteljica takvih destinacija, kaže za SkyNews da mračni turizam postoji otkako je i ljudske navade da se posjećuju mjesta koja su na ovaj ili onaj način povezana sa smrću. Ipak, sam pojam skovao je tek 1996. John Lennon, profesor na Sveučilištu Glasgow Caledonian u Škotskoj.
'To nije nova pojava', kaže Lennon, ukazujući na to da mračni turizam seže do bitke kod Waterlooa 1815., kad su ljudi iz svojih kočija gledali tu bitku. Ima i puno starijih primjera: gomile su se okupljale da gledaju javna vješanja u Londonu u 16. stoljeću, baš kao i krvave spektakle u rimskom Koloseumu.
Najpoznatije 'mračne' destinacije
- Koncentracijski logor Auschwitz, Poljska
- Spomenik i muzej 9/11 u New Yorku, SAD
- Černobil, Ukrajina
- Hirošima i Nagasaki, Japan
- Polja smrti i muzej genocida, Kambodža
Lokacije s nekim stupnjem ozloglašenosti, poput Alcatraza, iznimno su popularna mjesta te također spadaju pod široku lepezu mračnog turizma. Takve destinacije sve su popularnije jer turisti tragaju za jedinstvenim i neobičnim iskustvima. Mračni turizam osobito je procvjetao nakon američke hit drame 'Černobil', a ona je privukla novu generaciju turista u zonu nuklearne katastrofe.
'To je dovelo do odmaka od tradicionalnijeg tipa odmora, uz 'sunce, more i pijesak', prema nizu drukčijih varijanti turizma, što uključuje i mračni turizam', rekla je Stainton.
Dr. Peter Hohenhaus, autor portala za mračni turizam, kaže da se ljudi možda žele povezati s novijom poviješću, koja je baš zato što je recentna ujedno osobno relevantna. 'To je definitivno slučaj sa mnom... Mislim da sam naučio više o svijetu pomoću mračnog turizma nego kroz cijelo svoje formalno obrazovanje ili prethodnu akademsku karijeru', objasnio je.
E sad, mnogi se pitaju - je li to etično? Dr. Stainton kaže da je stigma koja prati mračni turizam potpuno pogrešna: 'Ljudi ne posjećuju polja smrti u Kambodži ili Černobila radi zabave - posjećuju takva mjesta da bi nešto naučili, jer je mračni turizam često i oblik obrazovnog turizma.'
Lokacije u Hrvatskoj
Portal Dark-tourism.com upućuje posjetitelje na mnoštvo lokacija u Hrvatskoj. U Zagrebu se tako 'nude' groblje na Mirogoju, Memorijalni centar raketiranja Zagreba, vila Rebar (nekadašnja rezidencija Ante Pavelića) i sanatorij Brestovac. Izvan metropole, tu su Goli otok, 'krvavi dvorac' Kerestinec, niz lokacija u Vukovaru, Spomen-područje Jasenovac, spomenik na Petrovoj gori, Muzej Domovinskog rata u Karlovcu, Brijuni (Titov kult ličnosti), vila Izvor na Plitvicama, nekadašnja baza JNA i vojni aerodrom Željava, pa čak i Rab te Pula.
Problemi nastaju kada turisti svojim ponašanjem - neprikladno se fotografirajući i zbijajući šale - ne poštuju one koji su možda bili žrtve. Notorni primjeri uključuju selfije ispred Grenfell Towera u Londonu, gdje su izgorjele 72 osobe, ili u Auschwitzu. Stoga je imperativ da 'mračni turisti' budu pažljivi prema onima oko sebe i poštuju ih u svakom trenutku, kaže dr. Stainton.
'Sve dok ne tražite samo jeftino senzacionalističko uzbuđenje i ozbiljno shvatite mračni turizam, to može biti neizmjerno obogaćujuće', dodao je dr. Hohenhaus.
On preporučuje, među ostalim, posjetiti krater Ijen u Indoneziji, bivši sovjetski poligon za testiranje nuklearnog oružja Semipalatinsk u Kazahstanu, bivši zatvor na Golom otoku u Hrvatskoj, Murambi, spomenik genocidu u Ruandi - 'sigurno najmračnije mjesto na kojem sam bio' - i memorijal koncentracijskom logoru Majdanek kod Lublina u Poljskoj.
