Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj u veljači su u odnosu na siječanj pale za 0,5 posto, a u odnosu na prošlogodišnju veljaču niže su za 5,1 posto, pokazuje podaci CentraNekretnina
Pritom su u Zagrebu cijene u odnosu na siječanj pale za neznatnih 0,1 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču prošle godine, tražene cijene nekretnina u Zagrebu niže su za 4,2 posto. Na Jadranu su pak snižene u odnosu na mjesec prije za 0,9 posto, a na godišnjoj su razini smanjene za 6,2 posto.
CentarNekretnina u svojoj je analizi uzeo u obzir više od 530.000 traženih cijena.
Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u veljači je iznosila 1.823 eura/m2, što je gotovo jednako kao i prethodni mjesec (-0,1 posto), odnosno 2,7 posto niže u odnosu na veljaču 2010. godine.
Najskuplji su stanovi u gradskoj četvrti Medveščak s prosječnom cijenom od 2.361 euro/m2, a najniže cijene stanova su u Sesvetama od prosječnih 1.250 eura/m2.
Prosječna cijena kuća u Zagrebu u veljači je iznosila 1.161 euro/m2, 0,2 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na prošlogodišnju veljaču tražene cijene kuća pale za 9,9 posto.
Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru je 1.959 eura, što je za 0,5 posto više nego u siječnju i 0,2 posto više u odnosu na veljaču 2010. godine.
Za četvorni metar kuće na Jadranu traži se u prosjeku 1.546 eura, 1,1 posto manje u odnosu na siječanj i 3,5 posto manje u odnosu na veljaču prošle godine.
Prosječna cijena kvadrata stana na moru od 1.822 eura niža je na mjesečnoj razini za 2,3 posto, a na godišnjoj je niža za 14,7 posto.
Voditelj CentraNekretnina Domenico Devescovi smatra da će Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita kupcima omogućiti povoljnije uvjete za kupnju novog stana. Njegova je glavna prednost to što omogućuje kupcu da prve četiri plus dvije godine otplate kredita precizno projicira troškove kredita s obzirom na nepromjenjivost kamatne stope, smatra Devescovi.
Očekuje da će Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita doprinijeti ostvarenju većeg volumena transakcija nego što je bio slučaj sa Zakonom o poticanju prodaje stanova.
Ipak, drži da bi najbolji model oživljavanja tržišta nekretnina bio rast zaposlenosti i prepuštanje svih sudionika djelovanju tržišta.
