GOSPODARSTVO U 2017.

Ekonomisti očekuju nastavak pozitivnih trendova, ali i izazove

29.12.2016 u 08:59

Bionic
Reading

Nakon ubrzanja rasta u ovoj godini, u 2017. analitičari očekuju daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva i nove turističke rekorde, ali i povratak inflacije, nastavak rasta plaća, izlazak iz procedure prekomjernog deficita, a moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske

‘U 2017. očekujemo daljnje ubrzavanje rasta bruto domaćeg proizvoda na oko 3 posto, zahvaljujući među ostalim reformi poreznog sustava, koja bi u kratkom roku trebala rezultirati povećanjem domaće potrošnje’, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Nakon što je u ovoj godini rast gospodarstva ubrzan na otprilike 2,7 posto, s lanjskih 1,6 posto, mnogi analitičari očekuju da će u 2017. BDP porasti oko 3 posto, što bi bio najveći rast od predrecesijske 2007. godine, kada je iznosio 5,2 posto.

Poticaj rastu dolazit će, smatraju analitičari, najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih.

‘Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme, koja stupa na snagu početkom 2017. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav, uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava’, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Procjenjuje da će ta reforma dovesti do smanjenja poreznog opterećenja za oko 1 postotni bod, odnosno na manje od 37 posto BDP-a, kao i na rast potencijalnog BDP-a za oko 0,6 postotnih bodova.

Na rast potrošnje trebao bi utjecati i rast plaća, nakon porezne reforme, povećanja minimalne plaće i dogovora između Vlade i sindikata državnih službi o povećanju osnovice za plaće.

Novi turistički rekordi

Na rast BDP-a pozitivno bi trebala utjecati i još jedna rekordna turistička sezona. U ovoj bi godini turizam mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja.

Ove bi godine turistički prihodi od stranih turista trebali po prvi puta premašiti 8 milijardi eura, a iduće se godine očekuje novi rekord.

Turistički rekordi zahvaljuju se i investicijama.
Procjenjuje se da je ove godine bilo oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, dok se za 2017. najavljuju investicije od 500 do 800 milijuna eura.

‘Čak i u turizmu, djelatnosti gdje imamo snažno izražene komparativne prednosti, ključna su ulaganja u podizanje kvalitete usluge i širenje ponude, ako se želi zadržati trend rasta’, kaže Zdeslav Šantić.

Očekuje se pad nezaposlenosti, povratak inflacije

Nakon tri godine deflacije, što je ponajviše posljedica uvozne deflacije zbog pada cijena nafte, u 2017. se očekuje povratak inflacije.

‘Nakon tri godine deflacije, iduća godina bi mogla donijeti rast potrošačkih cijena, blago iznad jedan posto u prosjeku’, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Razlog je tome ponajviše očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu nakon što su nedavno članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, kao što je Rusija, odlučile smanjiti proizvodnju 'crnog zlata' kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

Očekuje se i daljnje smanjenje razine nezaposlenosti u Hrvatskoj zbog rasta gospodarstva i investicija, ali, kako kažu analitičari, u određenoj mjeri i zbog negativnih demografskih i migracijskih trendova.

Prema procjenama Europske komisije, u idućoj bi godini prosječna stopa nezaposlenosti mogla pasti na 11,7 posto, dok će u ovoj godini iznositi oko 13,4 posto.

Moguć izlazak iz EDP-a

Europska komisija očekuje i nastavak pada javnog duga, nakon što će ove godine taj dug zabilježiti prvi pad od 2007., na otprilike 85 posto BDP-a, s 86,7 posto koliko je iznosio na kraju 2015.

S obzirom na rast gospodarstva i dobro punjenje proračuna, očekuje se i da će proračunski deficit nastaviti silaznom putanjom.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) smatraju kako će se smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine, i to u 2017. prema 1,9, a u 2018. prema 1,7 posto BDP-a.

‘Sredinom 2017. Hrvatska bi mogla izići iz procedure prekomjernog deficita (EDP), budući da je već sada deficit ispod tri posto BDP-a. No, u smislu strukturnog deficita, hrvatske javne financije još uvijek nisu usklađene s preporukama EU, što podrazumijeva potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom’, navode analitičari EIZ-a u nedavno objavljenim procjenama.

Moguće povećanje kreditnog rejtinga

Zahvaljujući pozitivnim trendovima u gospodarstvu i javnim financijama, u 2017. je moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Standard&Poor's, Moodys i Fitch drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no dok Moody's i Fitch drže negativne izglede, Standard&Poor's ih od nedavno drži stabilnima.

Naime, ta je agencija polovicom prosinca povećala izglede za rejting s negativnih na stabilne jer, kako je poručila, gospodarski rast jača, a javne se financije konsolidiraju brže nego što su u toj agenciji ranije procjenjivali.

Potez S&P-a bio je prvi pozitivni pomak u vezi hrvatskog rejtinga nakon devet godina.

Iz S&P-a su poručili i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju.

‘Kada gledamo ostale rejting kuće, za očekivati je da je njihov idući korak poboljšanje izgleda, dok za samo poboljšanje kreditnog rejtinga vrlo vjerojatno treba pričekati da se vidi kako će se izvršavati proračun za 2017. i u kojoj mjeri će se nastaviti pozitivni trendovi na strani gospodarskog rasta’, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Vjeruje da je prije druge polovine 2017. prerano govoriti o potencijalnom povećanju kreditnog rejtinga.

Dogovor Vlade i banaka u vezi konverzije CHF kredita?

Što se bankarskog sektora tiče, analitičari očekuju nastavak visoke likvidnosti, ekspanzivnu monetarnu politiku Hrvatske narodne banke (HNB) i stabilnost tečaja kune u odnosu na euro.

‘Potražnja za kreditima mogla bi se značajno povećati u sektoru poduzeća, a nešto blaže u sektoru stanovništva. Prevladavat će potražnja za kunskim kreditima, a nastavit će se tendencija smanjivanja kamata na depozite i kredite’, procjenjuje Zrinka Živković-Matijević.

U novoj bi godini mogao biti riješen i problem konverzije kredita u švicarskim francima u eurske ili kunske, postupku provedenom ove godine, zbog kojeg su neke banke tužile Hrvatsku jer smatraju da su izgubile milijarde kuna.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je ovih dana kako vjeruje u dogovor vlade i banaka oko zakona o konverziji, koji bi, očekuje, trebao biti postignut iduće godine.

Najveći izazovi u 2017.

U 2017. godini ‘najveći izazov za vlasti bit će refinanciranje javnog duga, pogotovo u svijetlu podizanja kamata u SAD-u te smanjenja nekonvencionalnih monetarnih poticaja u eurozoni’, kaže Zdeslav Šantić.

U idućoj godini račun financiranja uključuje 27,2 milijarde kuna iz samog državnog proračuna, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih poduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.

‘Potrebe za refinanciranjem svojih obveza država će zasigurno namiriti i izlaskom na domaće, ali i europsko tržište kapitala, prema našim očekivanjima već u prvom tromjesečju’, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Kao i ostali analitičari, smatra da Vlada treba nastaviti s reformama.

‘Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neefikasne javne administracije koja, uz prečesto mijenjanje propisa, koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, problem velikih javnih sustava - zdravstvo, školstvo i socijala - trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata’, smatra Zrinka Živković-Matijević.

Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti, uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima, lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi, kaže Zdeslav Šantić.


‘Najvažnije je ne ponoviti pogreške iz prošlosti’, ističe i objašnjava da bi ponovno baziranje gospodarskog rasta na poticanju domaće potrošnje te investicija u građevinarstvu u sadašnjim okolnostima bilo iznimno lako, ali i potpuno pogrešno rješenje.

‘Bez suštinske promjene gospodarske politike Hrvatska ostaje izuzetno osjetljiva na eventualne promjene u globalnom okruženju’, kaže Zdeslav Šantić.

Pregovori s MOL-om o INA-i

U fokusu javnosti iduće će godine zasigurno biti i pregovori između Vlade i MOL-a o INA-i, nakon što je premijer Andrej Plenković ovih dana kazao da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

Pregovori o tome zasigurno neće biti lagani, no tako mogli bi se konačno riješiti dugogodišnji sporovi između hrvatskih vlasti i mađarske kompanije u vezi upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.

No, to je samo jedan u nizu izazova koji predstoje Vladi. Situaciju joj ponešto olakšavaju pozitivni gospodarski trendovi.

‘Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka srednje i istočne Europe s dobrim izgledima da se ista nastavi i tijekom 2017. U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. ima šansu rast učiniti stabilnijim i održivijim’, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.