PRODANE OBVEZNICE

Marić sretan s novim zaduženjem, stručnjaci baš i ne

07.07.2016 u 11:31

Bionic
Reading

Ministar financija Zdravko Marić izuzetno je zadovoljan kako je prošlo jučerašnje izdanje petogodišnje obveznice na domaćem tržištu. Prikupljeno je oko šest milijardi kuna uz rekordno nisku kamatu od 2,75 posto i prinosom od 2,85 posto. S druge strane, ekonomski stručnjaci smatraju kako i nema nekog velikog razloga za slavlje

'S obzirom na to da se radi o najnižoj kamati do sada, možemo reći da smo zadovoljni. Interes je bio velik kako bankarskog sektora tako i ostatka financijske industrije. Sve je bilo u skladu s planom, odlučili smo se na malo veći iznos i cijena je prilično zadovoljavajuća', rekao je za tportal Marić.

Nešto više od polovice posuđenog iznosa, točnije 3,5 milijardi kuna otići će na otplatu stare obveznice koja dolazi na naplatu 22. srpnja. Marić ističe kako je riječ o značajnoj uštedi jer je stara obveznica imala kamatu od 5,75 posto, a refinanciranjem će se kamata gotovo prepoloviti.

Ovo najbolje pokazuje kakva nam je ekonomija!

Ekonomist Željko Lovrinčević upozorio je kako je sve veća razlika između njemačke i hrvatske obveznice. 'Prvi put nakon niza godina razlika u prinosu između njemačkog bonda i hrvatske desetogodišnje obveznice povećala se na 400 baznih bodova. Zamislite da je stanje na tržištu normalno i da su kamate na njemačke obveznice uobičajena tri posto. U takvim uvjetima Hrvatska se ne bi mogla zadužiti ispod sedam posto, što pokazuje kakva nam je ekonomija', rekao je Lovrinčević za Večernji list.

'Druga je dobra strana novog izdanja jačanje valutne strukture hrvatskog duga jer se radi o kunskoj obveznici. S time jačamo našu valutu', naglasio je Marić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny pak smatra kako se Vlada nema čime hvaliti jer zaduženjem na domaćem tržištu istiskuje gospodarski sektor.

'Domaće tržište je izuzetno likvidno zahvaljujući politici Hrvatske narodne banke. Država je tih šest milijardi kuna uzela privatnom sektoru. Poznat je slučaj kada je država gladna novca ona istiskuje poduzetnike s tržišta sa svojim relativno visokim prinosima i kamatnim stopama. Onda će privatne kompanije plaćati još više kamatne stope. Pogledajmo samo susjednu Sloveniju koja se zadužuje ispod jedan posto', upozorava Novotny.

Za Marića njegova kritika nije korektna. Ističe kako je likvidnost sustava izuzetno velika već nekoliko godina, ali nije uspostavljen dovoljno protočan kanal prema gosparskom sektoru.

'To nije jednostavan problem. Isto muči i Europsku centralnu banku', izjavio je Marić.

Prema planu financiranja Ministarstvo financija u ovoj godini planira i jedno izdanje euroobveznice. Prvi pokušaj je bio početkom lipnja, ali se sve odgodilo zbog nestabilne političke situacije u Hrvatskoj što je poskupilo cijenu zaduživanja. Marić kaže kako se i dalje prati situacija na međunarodnom tržištu i da će se na njega izaći kad to bude oportuno.

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić misli kako Hrvatska bez funkcionalne vlade teško može izaći pred strane investitore. On očekuje još jedno zaduženje na domaćem tržištu.

'Razina prinosa na koja je ostvarena na novom izdanju s obzirom na rizik koji imamo i kretanja na međunarodnom tržištima je povoljna. Posljedica je to ekspanzivne politike Hrvatske narodne banke i visoke likvidnosti u financijskom sustavu. Kako se stvari razvijaju na međunarodnom tržište kapitala s obzirom na Brexit i visok rizik Hrvatske, uvjeti na domaćem tržištu su daleko povoljnije. Ali u 2017. obveze su veće, tad nam dospijevaju dvije domaće obveznice i jedna inozemna plus proračunski deficit. Radi se o dosta velikom iznosu i tad ćemo biti prisiljeni jedan dio toga pokriti na stranom tržištu', upozorava Šantić.

On se za razliku od Novotnyja ne boji kako će zaduživanje države kod domaćih banaka u kratkom roku podići kamatne stope privatnom sektoru jer je, ističe još jednom, likvidnost financijskog sustava izuzetno velika.