Političkim sporazumom Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o pretpristupnoj pomoći EU-a zemljama zapadnog Balkana i Turskoj osigurana je europska perspektiva tog dijela Europe, ocijenila je hrvatska europarlamentarka Željana Zovko
Europski parlament i Vijeće zaključili su ovoga tjedna politički sporazum o novoj generaciji instrumenta za pretpristupnu pomoć, IPA III za razdoblje 2021-2027. Ovaj europski fond u vrijednosti od 14,2 milijarde eura ima za cilj pružanje podrške zemljama zapadnog Balkana i Turskoj u pripremi za pristupanje Europskoj uniji.
Ciljevi instrumenta usmjereni su ponajviše na provedbu potrebnih političkih, institucionalnih, pravnih i ekonomskih reformi kojima će se države korisnice uskladiti s europskim vrijednostima i pravilima.
Željana Zovko, izvjestiteljica za IPA III i pregovaračica ispred Europskog parlamenta, izjavila je da ovaj sporazum predstavlja veliki pomak u pregovorima koji su trajali gotovo dvije godine. Naglasila je da je ponosna na sporazum jer on osigurava financijsku potporu EU-a europskoj perspektivi zapadnog Balkana, priopćio je ured zastupnice u petak.
vezane vijesti
„Situacija na zapadnom Balkanu zahtijeva hitnu pomoć, a trenutna pandemija pokazala je da je naša solidarnost s regijom od presudnog značaja. Europska unija s IPA III fondom neće samo isplaćivati financijsku potporu regiji, nego će također preuzeti ulogu aktivnog igrača”, izjavila je Zovko.
Sredstva će se dodjeljivati prvenstveno za pet područja, uključujući vladavinu zakona i demokraciju, dobro upravljanje i dobrosusjedske odnose, zeleni program i održivu povezanost, konkurentnost i inkluzivni rast, te konačno teritorijalnu i prekograničnu suradnju.
Pri dodjeli europske pomoći koristit će se pristup temeljen na učinku, te će se u obzir će se uzimati postignuti napredak država korisnica, pri čemu će svima biti osigurana odgovarajuća razina potpore ovisno o potrebama i kapacitetima. Na taj se način želi motivirati zemlje korisnice da sredstva iz IPA fondova ulažu u održivije i učinkovitije projekte i da poboljšaju svoju sposobnost apsorpcije.
Zovko je također naglasila da je tijekom pregovora zagovarala da se definira jasna uvjetovanost za dodjelu sredstava projektima korisnika. Uredbom će biti definirana mogućnost prilagođavanja potpore u slučaju značajnog nazadovanja ili trajnog nedostatka napretka kod korisnika. „Nužno je osigurati da IPA III fondovi pridonesu jačanju korisnika i da se izbjegavaju slučajevi sistemskih prijetnji interesima Unije”, pojasnila je Zovko.
Najnovija uredba o instrumentu IPA III razlikuje se od prethodnih po pojačanom sudjelovanju Europskog parlamenta u upravljanju i praćenju instrumenta.
Pregovarači su se dogovorili da će Europski parlament biti uključen u predprogramiranje sredstava delegiranim aktom, pravnom procedurom, putem koje će Parlament moći dati svoj pristanak na određene ciljeve i tematske prioritete koji pokrivaju 60 posto IPA omotnice .
„Zajedno sa sličnim delegiranim aktom u nedavnom sporazumu o instrumentu NDICI – Globalna Europa, ovo je povijesno postignuće jer je to prvi put da će Europski parlament biti tako blisko uključen u programiranje vanjske pomoći EU-a”, istaknula je Zovko, navodi se u priopćenju.
Uloga Parlamenta poboljšana je i sporazumom o strateškom geopolitičkom dijalogu između Komisije i Europskog parlamenta. Dva puta godišnje održavat će se dijalog na visokoj razini između povjerenika zaduženog za susjedstvo i proširenje ispred Komisije i Europskog parlamenta, kako bi se razgovaralo o provedbi IPA III. Nadalje, bit će organiziran stalni dijalog na razini visokih dužnosnika radi pripreme i praćenja dijaloga na visokoj razini.
Značajno poglavlje u Uredbi i jedan od prioriteta Parlamenta odnosi se na zahtjeve poboljšane vidljivosti. Zovko je pojasnila da će primatelji sredstava iz fondova IPA biti u obvezi u svojoj komunikaciji o podržanim projektima istaknuti da se radi o europskoj pomoći. Ova poboljšana komunikacija trebala bi izgraditi javnu svijest i povećati vjerodostojnost EU-a u regiji i dodanu vrijednost europske pomoći.
Na temelju političkog sporazuma bit će napravljen konačni tekst Uredbe, i dostavljen Europskom parlamentu na usvajanje, prvo na Odboru za vanjske poslove, potom na plenarnoj sjednici, a onda i Vijeću. Očekuje se da će instrument IPA III biti službeno odobren i potpisan početkom jeseni, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, pregovarač Europskog parlamenta iz redova Socijalista i demokrata za IPA III, također je dogovor čelnih institucija EU-a je ocijenio kao "dugoročnu investiciju u europsku budućnost zapadnog Balkana".
"Nova generacija IPA III instrumenta ojačat će demokratske, normativne i socio-ekonomske transformacije zemalja kandidatkinja za pristupanje Europskoj uniji. Na taj je način omogućena pametnija, bolje usmjerena, vidljivija i održivija potpora kandidatkinjama na putu prema EU", rekao je Picula.
