Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je ‘nepoštovanjem’ činjenicu da su američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner više puta posjetili Moskvu, a pritom nisu službeno boravili u Kijevu.
U intervjuu za ukrajinski medij Zelenski je rekao da takav pristup šalje pogrešnu poruku.
‘Nepoštovanje je dolaziti u Moskvu, a ne doći u Kijev’, poručio je, dodajući da razumije logističke izazove, ali i naglasio da se sastanci mogu organizirati i u trećim zemljama.
Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, u Moskvi je boravio više puta te se sastajao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kushner, koji je ujedno i Trumpov zet, također je sudjelovao u kontaktima, no nijedan od njih nije službeno posjetio Ukrajinu, piše BBC.
vezane vijesti
Zelenski je ranije najavio njihov mogući dolazak u Kijev tijekom travnja, no posjet nije realiziran, dijelom i zbog preusmjeravanja pozornosti Sjedinjenih Američkih Država na sukob s Iranom.
Obojica američkih dužnosnika trenutačno su dio pregovaračkog tima koji putuje u Pakistan na razgovore o primirju s Iranom, što dodatno potvrđuje promjenu prioriteta Washingtona.
‘Za nas je u svakom slučaju važno nastaviti suradnju s Amerikancima’, naglasio je Zelenski.
Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije intenzivirani su u jesen 2025., kada su američki i ruski dužnosnici počeli raditi na mogućem planu za okončanje rata. Ukrajina je inzistirala na sudjelovanju, nakon čega su uslijedili brojni sastanci. Do veljače su obje strane potvrdile da je postignut određeni napredak u ‘vojnim pitanjima’, uključujući položaje na bojišnici i nadzor primirja. Međutim, ključna pitanja ostaju neriješena.
Među njima su zahtjev Kijeva da Rusija vrati ukrajinsku djecu odvedenu s okupiranih područja, kao i zahtjev Moskve za promjenom vlasti u Ukrajini.
Najveći prijepor i dalje predstavlja status istočne regije Donbas. Rusija traži teritorijalne ustupke, što Ukrajina odbacuje, zbog čega su pregovori u zastoju.
Rat, koji traje od ruske invazije 2022., i dalje ima snažan utjecaj na svakodnevni život u Ukrajini. Veliki dijelovi istoka zemlje nalaze se pod ruskom kontrolom, dok se borbe nastavljaju duž duge bojišnice.
Rusija redovito provodi zračne napade na ukrajinske gradove. Prema dostupnim podacima, u jednom od nedavnih napada korišteno je više od 700 dronova i projektila, pri čemu je poginulo najmanje 18 ljudi.
S druge strane, Ukrajina je pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu, koristeći bespilotne letjelice dugog dometa. Meta su bile luke, tvornice i skladišta goriva duboko na ruskom teritoriju.
Procjene agencije Reuters pokazuju da je početkom travnja oko 20 posto ruskih izvoznih energetskih kapaciteta bilo izvan funkcije zbog tih napada. Ipak, energetska kriza povezana sa sukobom na Bliskom istoku istodobno je povećala prihode Rusije od nafte, dok gospodarstvo i dalje bilježi pad.
