Poželjevši svim ženama sretan i borben njihov Dan, Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka rekla je kako iz inicijative žele otvoriti ključna zakonodavna pitanja poput onih vezanih uz žene i njihovo pravo na dom, nepravedno i neravnomjerno vlasništvo resursa, pitanje žena radnica te pravo na dostojanstven rad i dostojanstvenu plaću.

Posebno, naglasila je Benčić na konferenciji za novinare, žele naglasiti potporu ženama izbjeglicama, ponajprije iz Ukrajine, ali i svima onima koje su izložene ratu, nasilju i prognaništvu.

Istaknula je kako se u Hrvatskoj već godinama govori o nasilju nad ženama i o tome da im država može pomoći tako da im osigura skloništa, jer su redovito žene i djeca oni koji odlaze iz svog doma i traže skloništa u nekom od autonomnih ženskih skloništa ili onih koje je osnovala država.

Ženama žrtvama nasilja osigurati jeftine stanove

"Od države i lokalnih vlasti tražimo da se osigura pristup javnom stanovanju za žene žrtve nasilja, odnosno tražimo pristup jeftinim stanovima u vlasništvu države ili lokalne samouprave kako bi mogle riješiti pitanje prava na dom", poručila je.

Upitala je kako je moguće da nasilnik ne mora otići iz kućanstva, nego žena mora s djecom ići u skloništa, te kako to da država nije uspjela osigurati minimum zaštite žena i djece u njihovu domu od upada nasilnika nakon što on odsluži dva, tri dana zatvorske kazne, koliko obično dobije.

"Smatramo da to treba biti drugačije riješeno zakonom, pravo na dom ne može se i ne smije u slučajevima nasilja tretirati kao slabije pravo od prava vlasništva. U ovoj državi se 30 godina nije napravilo apsolutno ništa da žene stječu vlasništvo nad nekretninama jednako kao i muškarci, a posebno u ruralnim sredinama i vrlo često se nađu doslovno na cesti kao beskućnice", upozorila je Benčić.

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a navela je da u ovom trenutku oko 22 milijuna žena iz ruskom invazijom ugrožene Ukrajine živi "s mačem rata iznad glave ili putuje sa svojom djecom u neke druge zemlje".

Izbjeglim Ukrajinkama omogućiti osnovne uvjete za život i rad

"Danas moramo upozoriti na žene koje napuštaju svoj dom s djecom i odlaze u nepoznato i neizvjesnost, a odgovornost na svima nama je da tim ženama i djeci omogućimo barem osnovne, minimalne uvjete za pristojno stanovanje, život i rad", rekla je.

Katarina Peović iz Radničke fronte istaknula je da 8. ožujka nije tek dan kad se daruje nježniji spol, nego dan kada se prisjećamo borbe čikaških radnica koje su se borile za proširenje prava glasa, ali i radničkih prava.

"To je dan kada govorimo o potrebi radnica za višom plaćom, sigurnijim radnim uvjetima i boljim životom. To su prepoznale i ženske udruge diljem Hrvatske koje danas organiziraju marš pod sloganom 'Danas marš, sutra štrajk', jer im je jasno da ženskih prava ne može biti bez izjednačavanja materijalnih prava, plaća i radnih uvjeta", ustvrdila je.

Prihvati li se novi Zakon o radu koji Vlada piše već dvije godine, upozorila je, poslodavac će doslovno moći tražiti da radnica bude dostupna 24 sata dnevno.

Dok se svijet okreće inicijativama prava na isključenje izvan radnog vremena, upozorila je, novi zakon fleksibilizira radno vrijeme i uvodi "mutne termine nepredvidljivog radnog vremena", koje će digitalnom tehnologijom omogućiti da radnica bude dostupna 24 sata dnevno.

Katica Glamuzina iz Kluba zastupnika Socijaldemokrati kazala je kako se, umjesto da napredujemo u više od sto godina borbe za ravnopravnost spolova, i danas u Saboru mora raspravljati o jazu u plaćama, borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, femicida, razbijanja 'staklenog stropa'.

Bez ravnopravnog položaja žene u društvu, održiva budućnost za cijeli svijet je izvan dosega, naglasila je Glamuzina.

"Moramo govoriti i o negativnim klimatskim promjenama koje više pogađaju žene jer čine većinu svjetske populacije koja živi u siromaštvu i koja ovisi o prirodnim resursima koji su također pogođeni klimatskim promjenama, a upravo žene predvode borbu protiv klimatskih promjena", poručila je.