Osim što i dalje traže besplatno studiranje za sve, prosvjednici, koji su građanski neposluh pokazali blokadom fakulteta u dva navrata, kažu da 'žele javno financirano obrazovanje'. 'Vlada je donijela besplatno studiranje za brucoše, ali je uvećano naplaćivanje diplomskih studija. Lovu koja je trebala ići diplomskim studijima daju brucošima', kazala je za tportal studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Studenti tvrde da je Vlada nove odluke upakirala tako da to na prvi pogled odlično izgleda. Vlada više nema namjeru financirati diplomske studije, kao što je to dosad činila, tvrde prosvjednici. '26 milijuna kuna koji su potrebni za 2010. za diplomske studije će biti izdvojeni iz Ministarstva, a Ministarstvo nema novca', kazala je studentica.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Aleks Bjeliš kaže da odluka o financiranju diplomskih studija još nije do kraja razjašnjena, no ističe da je uvijek je 'opasno prelijevati iz jednog u drugo. Prosvjednici tvrde da iz Vladine odluke nije jasno hoće li subvencionirati cijelu prvu godinu ili pak samo prvi semestar. Kontaktirali smo Ministarstvo koje je potvrdilo da će cijela prva godina biti besplatna.

'Jedini uvjet da svaki od tih studenata zadrži pravo takvog besplatnog studiranja i na svim višim godinama bit će da redovito ispunjava svoje studijske obveze. Pritom treba istaknuti da kriterije kojima se određuju studijske obveze pojedinih studijskih program, u skladu s Ustavnom i Zakonom zajamčenom autonomijom sveučilišta i sveučilišnom samoupravom, samostalno propisuju visoka učilišta', stoji u odgovoru iz Ministarstva obrazovanja.

No studenti imaju prigovor i na ovu odluku. Kažu da istraživanja pokazuju da djeca koja dolaze iz financijski stabilnih obitelji imaju bolje ocjene.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš kazao nam je da su svjesni da oni studenti koji plaćaju studiranje, ako imaju težu obiteljsku situaciju, moraju raditi kako bi platili školarine. 'To je bila petlja iz koje se bilo teško izvući. No s besplatnom prvom godinom svi imaju istu startnu poziciju. Naši novi studenti dolaze iz sredina u kojima nije jednaka kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja. Ovako na prvoj godini mogu nadoknaditi manjak', kazao je Bjeliš.

Bjeliš je kazao da su imali 'povoljan odjek od studenata. 'Oni smatraju da je ovakav način financiranja puno pravičniji od onog prije. Tada su oni koji su se uspjeli upisati bez plaćanja studija to pravo zadržali bez obzira na prolaznost i ocjene. Oni, pak, koji su se upisali uz plaćanje školarine, koliko god dobri bili, plaćali su do kraja studiranja.

Potpuno ukidanje školarina zasad je daleko od realnosti. Naime, fakulteti muku muče kako pokriti osnovne troškove održavanja zgrade i plaćanja režija. Svi ti troškovi namiruju se upravo iz školarina. Bjeliš se požalio da bi zapravo Ministarstvo fakultetima trebalo podmirivati te osnovne troškove, dok bi se novac od školarina koristio za stipendije, mobilnost studenata i istraživački rad.

'Moramo se staviti u kontekst smanjenog financiranja cijelog sustava. No istraživački sektor nam je u velikoj opasnosti. Sredstva za to su drastično reducirana i dovedena je u pitanje konkurentnost naših istraživača.

I prije su sredstva za istraživački sektor bila niska, a sad smo se potpuno srozali. Tu jako zaostajemo. Dok europske zemlje sve više ulažu, mi ulažemo manje. Znanstvenici se ne mogu baviti istraživačkim radom, što ima smanjuje konkurentnost, ali i mogućnost izvlačenja sredstava iz fondova Europske unije', pojašnjava Bjeliš.