S ilegalnog odlagališta u Gospiću dosad je uklonjeno više od 130 tona neopasnog otpada, no odvoz opasnog otpada još nije počeo. Dok se na lokaciji nastavlja prekrivanje otpada folijama, građanska inicijativa Gospić je naš dom traži bržu sanaciju i veću ulogu stručnjaka. Premijer Andrej Plenković najavljuje pregovarački postupak i poručuje da Vlada mora postupati po zakonu
Vjeko Bušić iz inicijative Gospić je naš dom upozorava da postupak nabave za uklanjanje 4500 tona opasnog otpada nije uspio te da građani imaju sve manje strpljenja.
'Nažalost, dosad nemamo odvezen niti gram tog otpada. Vidimo da je nabava za opasnu hrpu od 4,5 tisuća tona propala. Čekamo dalje postupke i odluke, ali evidentno je da ni Ministarstvo niti Fond ne uspijevaju uspješno provesti niti jedan postupak do kraja koji bi barem dao nekakvu nadu da će taj otpad biti čim prije uklonjen s lokacije', rekao je Bušić za Dnevnik Nove TV.
Smatra da sanaciju treba ubrzati, a vođenje procesa prepustiti stručnjacima kako bi se vratilo povjerenje građana. 'Mislim da je vrijeme da se politika potpuno odmakne iz ovog procesa jer je očito da jedino struka može uspješno voditi ovaj proces i jedino ako se on prepusti struci, možda možemo vratiti povjerenje građana', poručio je.
vezane vijesti
Plenković: Ne možemo izmišljati prečice
Iz Vlade odgovaraju da se postupci moraju provoditi u skladu sa zakonom. Plenković je najavio pregovarački postupak. 'Ići će se u pregovarački postupak, dakle mi moramo raditi po zakonu i ne možemo izmišljati stranputice i prečice koje će nas dovesti u nebranjive korake. Dakle, Vlada postupa po zakonu', rekao je premijer.
O problemima gospodarenja otpadom u ponedjeljak se raspravljalo i na okruglom stolu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pod nazivom 'Znanost i struka u službi održivog gospodarenja otpadom'. HAZU
Profesorica Aleksandra Anić Vučinić rekla je da je slučaj Gospić pokazao koliko Hrvatskoj nedostaje infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada.
'Ovaj slučaj je pokazao da nam nedostaju postrojenja za obradu opasnog otpada, znači prvenstveno jedna energana, odnosno spalionica za opasni otpad i odlagalište opasnog otpada. Za razinu Hrvatske to bi bilo sasvim dovoljno da možemo zbrinuti naš otpad, znači ne tuđi, nego ono što mi proizvodimo', objasnila je.
Profesor Renato Šarc istaknuo je da mogućnost zbrinjavanja svih vrsta otpada u Hrvatskoj smatra pitanjem sigurnosti. Pritom je razdvojio ulogu stručnjaka, koji trebaju odrediti dugoročni smjer, od politike, koja donosi odluke.
'Ako ne možemo u Hrvatskoj zbrinuti sve vrste otpada, onda nemamo sigurnost. Trenutno vidimo koje izazove imamo u tom području. Struka i dionici definiraju dugoročni smjer, a politika donosi odluku. Provedba postaje infrastrukturni projekt, a ne dnevnopolitička tema', rekao je Šarc.
