Primjerice vatrogasci koji s kontinenta u ljetnim mjesecima dolaze kao ispomoć u obalne krajeve na moru više neće ostajati tjednima, već će po potrebiti dolaziti na intervencije. Na taj se način neće smanjivati mogućnost njihova djelovanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje brojčano ima i više požara, a uštedjet će se i na troškovima smještaja, kazao je Tucaković.

Istovremeno, u obalnim područjima povećat će se broj domicilnih školovanih i uvježbanih vatrogasaca, osnovat će se zajedničko operativno zapovjedništvo u Divuljama, a prvi puta na terenu će raditi osposobljeni zapovjednici za navođenje kanadera.

Procjena je da će samo na obali u sezoni ljetnih požara uz šest kanadera, dva vatrogasna helikoptera i pet airtraktora biti oko 3.500 uvježbanih vatrogasaca, koji će, kao i ranijih godina surađivati sa stručnjacima iz ministarstva unutarnjih poslova i obrane.

U cijeloj Hrvatkoj djeluje 65 javnih vatrogasnih postrojbi s 2.400 vatrogasaca te 1.835 dobrovoljnih vatrogasnih društava s preko 39 tisuća vatrogasaca volontera.

Po podacima MUP-ovog voditelja inspekcije zaštite od požara Davora Kadojića Balaška prošla je godina s 8.000 otvorenih požara i zapaljenoj površini od 80.000 hektara bila jedna od najtežih u posljednjih 30 godina, odmah nakon 2000. koja je na prvom mjestu.

Za razliku od obale gdje je požara najviše u ljetnim mjesecima, ima ih manje, ali s većom štetom i zapaljenom površinom, kontinentalni otvoreni požari najčešće izbijaju u sezoni spaljivanja korova.

Zbog toga treba voditi računa da se korovi spaljuju samo danju i za mirna vremena te da se zgarište nakon paljenja pažljivo pregleda i pogase svi ostaci žara. Treba paziti i da se ništa ne spaljuje uz strujne vodove, kuće, industrijska postrojenja ili prometnice gdje oblazi dima mogu izazvati nesreće.

Za izazivanje požara kazne su od 15.000 do 150.000 kuna ili 60 dana zatvora, a za požar iz nehaja od 2.000 do 15.000 kuna.