Viktor Orbán je otišao. Nakon 16 godina, mađarski birači okončali su njegov čvrsti stisak nad vlašću i njegov ‘Sustav nacionalne suradnje’. Péter Magyar i njegova stranka Tisza postigli su ono što se činilo gotovo nemogućim: srušili su ‘izbornu autokraciju’ na terenu osmišljenom da to spriječi, piše Csaky za Financial Times.

Orbánov režim, održavan kombinacijom prijetnji, ekonomskih ovisnosti i kontrole informacija, odlazi. No nova vlada suočena je s velikim izazovima. Šesnaest godina štete ne može se brzo ispraviti, a za oporavak će trebati pomoć izvana, a to su prije svega europski fondovi.

Istodobno, i Europska unija treba Mađarsku. Orbánov odlazak otvara priliku Bruxellesu da pokrene pitanja koja je Budimpešta godinama kočila - od potpore Ukrajini i sankcija Rusiji do proširenja. No ta uzajamna korist moguća je samo uz poštivanje vladavine prava.

Oslabljena Mađarska zaostaje za ostatkom Europe

Magyar preuzima zemlju oslabljenih institucija. Pravosuđe i mediji stavljeni su u službu vlasti, građanske slobode su potkopane, a zaštita ranjivih skupina oslabljena. Istodobno, Mađarska je zaostajala za ostatkom srednje Europe, dok su javna sredstva često završavala kod političkih saveznika vlasti.

Danas su javne usluge poput zdravstva i obrazovanja pod pritiskom zbog nedostatka ulaganja, proračunski deficit već je početkom godine dosegnuo više od 80 posto planiranog, a investicijsku klimu opterećuju korupcija i pravna nesigurnost.

U tom kontekstu, zamrznutih 17 milijardi eura iz fondova EU-a moglo bi biti ključno za oporavak. Uz dodatnih 16 milijardi eura dostupnih za obranu, riječ je o ukupno 33 milijarde eura. To je oko 17 posto BDP-a.

No rokovi su kratki. Dio sredstava istječe već krajem kolovoza, a dodatni iznosi mogli bi biti izgubljeni do kraja godine. To znači da Magyar mora brzo formirati vladu, provesti antikorupcijske reforme i ukinuti sporne zakone.

Pritisak vremena

Ipak, pritisak vremena nije samo na Mađarskoj. Za EU ovo je rijetka prilika da ojača sigurnost i poboljša vlastito funkcioniranje, uključujući pomoć Ukrajini, novi proračun i napredak u proširenju. No politički prostor za takve poteze smanjivat će se kako se približavaju izbori 2027., počevši od Francuske, pa potom Italije, Poljske i drugih članica.

Unatoč hitnosti, Bruxelles ne bi smio automatski odmrznuti sredstva. Europska komisija mora osigurati da potezi nove vlade jačaju vladavinu prava. Iskustvo Poljske pokazuje da obnova demokracije traje.

Magyar ima snažan mandat koji mu omogućuje duboke promjene, ali i nosi veliku odgovornost. Financijska pomoć treba ovisiti o konkretnim rezultatima.

Mađarska koja poštuje pravila i ispunjava obećanja bila bi dobitak za sve, a Bruxelles bi trebao pomoći da se to ostvari, zaključuje Csaky.