Umirovljeni američki general David Petraeus, koji je zapovijedao američkim i savezničkim snagama u Iraku i Afganistanu, izjavio je kako je malo vjerojatno da će doći do primirja u Ukrajini dok Zapad ne pruži dovoljno snažnu pomoć Kijevu da bi se promijenila dinamika sukoba na bojištu
Govoreći na događanju u organizaciji Hudson Instituta u Washingtonu, Petraeus, bivši direktor CIA-e i sadašnji predsjednik KKR Global Institutea, poručio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin voljan podnijeti ogromne gubitke, ali da bi mogao promijeniti kalkulacije ako cijena nastavka rata postane previsoka.
'Ne vidim mogućnost primirja između Rusije i Ukrajine dok SAD, Europa i druge zapadne zemlje ne pruže toliku pomoći Ukrajini da se omogući preokret na bojištu', rekao je Petraeus, piše Kyiv Post.
vezane vijesti
'Potreban dramatičan potez'
Podsjetio je da je Rusija već pretrpjela oko milijun mrtvih i ranjenih te da se više od 500.000 njezinih vojnika više ne može vratiti u borbu.
'To je razina gubitaka koju je Putin dosad bio spreman podnijeti. Ako ga želite zaustaviti, morate napraviti nešto vrlo dramatično. Morate ih zaustaviti na bojištu', naglasio je Petraeus.
Govoreći iz vlastitog iskustva, istaknuo je koliko mu je bilo teško pisati pisma sućuti obiteljima poginulih vojnika tijekom zapovijedanja u ratu, dodajući da je teško i zamisliti razmjere gubitaka u Ukrajini. U tom je kontekstu komentirao i ponašanje ruskih zapovjednika poput pokojnog Jevgenija Prigožina, vođe skupine Wagner, ustvrdivši da su neki od njih možda 'pukli' pod teretom tolikih smrti.
Za Putina bi, prema Petraeusu, razmatranje realističnog mirovnog rješenja postalo moguće tek kad bi Ukrajina uspjela Ruse 'potpuno zaustaviti, možda ih čak i potisnuti'.
Također je odbacio aktualne ruske zahtjeve – poput smjene predsjednika Volodimira Zelenskog, demilitarizacije Ukrajine i trajne zabrane članstva u NATO-u – nazvavši ih 'očito neprihvatljivima, kako za predsjednika Zelenskog, tako i za ukrajinski narod'.
Trumpova nova prijetnja: Primirje za manje od dva tjedna
Istovremeno je američki predsjednik Donald Trump znatno skratio rok koji je dao Rusiji za sklapanje primirja s Ukrajinom. Umjesto prethodno najavljenih 50 dana, sada traži dogovor u roku od 10 do 12 dana.
Trump je izrazio 'veliko razočaranje' ponašanjem ruskog predsjednika, navodeći nastavak bombardiranja ukrajinskih gradova kao glavni razlog za dodatni pritisak.
'Nema razloga za čekanje', rekao je novinarima. 'Ne vidimo da se išta pozitivno događa.'
Početkom srpnja Trump je poručio da će, ako Rusija ne pristane na primirje u roku od 50 dana, SAD uvesti sekundarne carine do 100 posto na robu iz zemalja koje i dalje posluju s Moskvom. Kao rok je prvotno određen kraj kolovoza, ali je Trump u ponedjeljak rekao da istječe za oko deset do 12 dana.
Unatoč ranijim tvrdnjama da 'ima dobar odnos s Putinom', oštro je kritizirao aktualne ruske napade. 'Onda on izađe i lansira rakete na neki grad, poput Kijeva, i ubije gomilu ljudi u staračkom domu. Posvuda leže tijela', rekao je američki predsjednik.
Rusija je već odbacila njegov ultimatum kao 'neprihvatljiv', no Trump je dao naslutiti da više nije sklon pregovorima.
'Više me ne zanimaju razgovori. Razgovarate s njima, sve djeluje konstruktivno, a onda sljedeći dan pobiju još Ukrajinaca', kazao je Trump.
