Na pitanje o koristima integracije koja zadnjih godina prolazi krizno razdoblje 37 posto ispitanika u anketi vodećeg slovenskog dnevnika navelo je da ona Sloveniji koristi, a 25 posto da joj donosi štetu, dok su ostali bili neutralni ili se nisu željeli opredijeliti.

Onih koji smatraju da je položaj Slovenije u okviru EU 'dobar' dvostruko je više od onih koji ga drže 'lošim', pokazalo je istraživanje na 600 ispitanika provedeno prošlog tjedna.

Na pitanje o tome bi li podržali referendumsko odlučivanje o izlasku Slovenije iz EU 50 posto ispitanika navelo je da su protiv, a s idejom se slaže njih 42 posto.

Na referendumu održanom 2003. godine, pred ulazak u EU, za članstvo je glasovalo 89,61 posto slovenskih birača. Slovenija je u Europsku uniju ušla 2004., prilikom najvećeg proširenja Unije do tada.

Potpora članstvu osobito u prvih pet godina nakon ulaska bila je vrlo stabilna i visoka, a poslije je padala ovisno o problematičnim fazama kroz koje EU prolazi. Na pad se najprije odrazila gospodarska kriza u svijetu, a kasnije i aktualna migracijska kriza te nestabilnost u širem okruženju Unije.

U prvih deset godina članstva koje su za nju bile najbolje Slovenija je iz europskih fondova dobila skoro 4,5 milijarde eura, pri čemu je znatno više primala iz europskog proračuna nego što je u njega uplaćivala, jer se u kohezijskim programima tretirala kao manje razvijena od europskog prosjeka. Europska sredstva po službenim vladinim podacima omogućila su u prvih desetak godina otvaranje 35.000 radnih mjesta.

Za srednjeročno razdoblje 2014-2020. Sloveniji je odobreno korištenje tri milijarde eura kohezijskih sredstava, a programi su umjesto u infrastrukturu i otvaranje novih radnih mjesta sada više usmjereni u jačanje gospodarske konkurentnosti, energetiku, održivi okoliš i mobilnost.