Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru u drugo čitanje uputila konačni prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji po riječima premijera Andreja Plenkovića modernizira zakonodavni okvir, omogućuje suzbijanje neregistriranog poslovanja, zaštitu svih koji posluju zakonito te podizanje kvalitete ponude
Cilj zakona je da na tržištu kratkoročnog turističkog najma digitalizira upravne postupke te se njime uspostavlja i jedinstveni sustav registracije iznajmljivača uz uvođenje obveznog registracijskog broja za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi, rekao je na sjednici Vlade ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Digitalizacija i jači nadzor
Taj registracijski broj je i obveza iz EU Uredbe, koja je u primjeni od 20. svibnja 2026., s ciljem sprječavanja neregistriranog kratkoročnog najma ishođenjem registracijskog broja za svaku smještajnu jedinicu u svrhu oglašavanja na internetskim platformama. Pritom se ta obveza ne odnosi na hotele i kampove.
vezane vijesti
Zakonom se propisuje i da će se ovlasti za nadzor nad registriranom djelatnošću proširiti sa Državnog inspektorata (DIRH) i na Carinsku upravu i komunalne redare, a povećavaju se i propisane kazne za obavljanje neregistrirane djelatnosti.
Za digitalizaciju upravnih postupaka ministar Glavina je objasnio da bi se svi upravni postupci iz područja ugostiteljstva vodili elektronički kroz sustav e-turizam.
"Time se pojednostavljuju procedure, smanjuju administrativne opterećenja građana i poduzetnika te povećava učinkovitost rada nadležnih tijela", istaknuo je ministar.
Rekategorizacija i produljenje važećih rješenja
Zakonom se uvodi i obvezna periodična rekategorizacija smještanih objekata radi podizanja kvalitete i sigurnosti turističke ponude.
Ministar je istaknuo da su, u odnosu na tekst zakona upućen u prvo čitanje u Sabor, uvaženi zahtjevi udruga obiteljskog smještaja, a dodatno su razmotreni i prijedlozi i primjedbe iz saborske rasprave, te su provedena međuresorna usuglašavanja.
"Važenje privremenih rješenja, koja su prema važećim rokovima trebala prestati važiti krajem 2026., produljuje se do 31. prosinca 2030. odnosno na još četiri godine, čime se privatnim iznajmljivačima osigurava dodatno vrijeme za usklađivanje s propisima. Naš je cilj zaštititi egzistenciju naših obiteljskih iznajmljivača, očuvati kontinuitet njihovog poslovanja i omogućiti im da u primjernom roku riješe status svojih objekata", rekao je Glavina.
Iznio je pritom podatak da je krajem 2024. oko 15 000 iznajmljivača poslovalo na temelju privremenih rješenja te da je "odgovorno osigurati im i dodatne četiri godine za legalizaciju objekata i ishođenje trajnih rješenja".
Najavio je i da se uvodi i obveza nadležnih županijskih tijela da prikupljaju podatke o riješenim predmetima legalizacije, kao i da se primjena odredbi o registracijskom broju i razmjeni podataka primjenjuje od 1. svibnja 2027. kako bi se iznajmljivačima i internetskim platformama osigurala odgovarajuća prilagodba novom sustavu.
"Novim zakonom stvaramo više reda na tržištu, manje administrativnog opterećenja za građane i poduzetnike te kvalitetnije uvjete za održiv razvoja hrvatskog turizma. Osiguravamo i provedbu europskih obveza i jačamo zaštitu svih koji posluju zakonito", zaključio je ministar turizma.
