Svjetioničar Vojo Šain tri je desetljeća radio na Palagruži. Planirao je ostati do mirovine, no sad mu odlazak lakše pada jer će ga na tom mjestu naslijediti sin
Posao svjetioničara na Jadranu nije ni jednostavan ni lak. Što sve podrazumijeva, ali i što donosi u razgovoru za Dalmaciju danas ispričao je svjetioničar Vojo Šain tijekom svoje posljednje smjene na otoku Palagruži.
Šain će svjetionik na tom jadranskom otoku zamijeniti drugim, onim na Sušcu. U razgovoru s Radom Popadićem, otkrio je da posao svjetioničara nije samo brinuti se svjetlu i zgradi, već i redovito slanje podataka Državnom hidrometeorološkom zavodu.
vezane vijesti
'Nismo mi meteorolozi, nego obavljamo svoje aktivnosti, a u sklopu njih radimo i taj meteorološki posao', ističe Šain.
Prisjetio se da na Palagruži zna pasti i snijeg, ali se rijetko kad zadrži dulje od nekoliko sati. No, zato su zimske oluje upečatljive.
'Prije su meteorolozi imali valograf postavljen na Galijuli i putem veze dobivali su se podaci o visini valova. Prema pričama prijašnjih svjetioničara, bilo je svakakvih situacija. Ja to nisam doživio, ali posljednji podatak o kojem su govorili bio je 12,6 metara. Ti su valovi otrgnuli valograf i nakon toga ga više nije bilo', prisjeća se Šain i dodaje kako je sad DHMZ postavio plutaču koja je izmjerila valove visoke oko osam metara.
Opasno nevrijeme
Nevreme na Palagruži može biti i opasno. Pogotovo ako netko brodom pokuša pristati. Šain se prisjeća kako se događalo svašta, bilo je nesreća, a ljudi su i pogibali.
Posebno se prisjetio situacije kad su spašavali ljude s ribarskog broda.
'Kolega i ja spasili smo petero ljudi s jedne koće. Zvala se ‘Morski vuk’. Bila je to najveća koća u nas na Jadranu', ispričao je za Dalmaciju danas. Prisjetio se kako su vjetar i valovi u samo tri sata razbili brod koji se nasukao na žalu. Srećom ljude su spasili.
Tijekom godina posebnu je vezu izgradio s arheolozima koji dolaze istraživati bogatu povijest Palagruže.
'Kad su prvi put došli i počeli mi pričati koji je razlog njihova dolaska, upoznali su me s poviješću otoka. Uputili su me u nešto što dotad nisam znao', prisjeća se Šain i dodaje kako je s vremenom arheologe prihvatio kao svoju obitelj.
'Puno je ljudi ovdje prošlo i puno sam ih upoznao tijekom svojeg radnog vijeka. Volim zaboraviti ono loše što se dogodilo i uvijek gledam pozitivno', ističe.
Treba otvoriti Palagružu za turiste
Dotaknuo se i pitanja turizma na Palagruži. Kaže da je prije mnogo godina započeo, ali je onda odjednom blokiran.
'Ljudi dođu ovamo jedanput, možda više nikad u životu. Je li šteta primiti čovjeka, ne pokazati mu ovo bogatstvo koje imamo na Palagruži i ne objasniti mu o čemu se radi?', pita se svjetioničar.
Palagruža će u njegovom srcu uvijek imati posebno mjesto. Naziva ju 'jedinstvenim rajskim otokom', kojem se treba prilagoditi.
'Palagružu treba cijeniti, treba je moliti. Ako si došao na Palagružu i nisi je zavolio u prvim trenucima, onda je više nikad nećeš vidjeti. Palagruža nije samo ljeto i lijepo vrijeme. Palagruža postoji i zimi, kad su loša vremena', naglašava.
Na kraju razgovora za Dalmacija danas svima je poručio da čuvaju 'ovaj dragulj'.
'Ovo više nije samo objekt, ovo je muzej', rekao je Šain te dodao da 'mora Palagružu ostaviti u boljem stanju nego što ju je našao'.
