U župnoj crkvi u Jasenovcu u petak navečer održano je središnje pokorničko – molitveno slavlje u prigodi Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji. Predvodio ga je nadbiskup Marin Srakić uz sudjelovanje svih biskupa Đakovačko osječke metropolije. Domaći biskup Antun Škvorčević u uvodu slavlja kazao je da su se okupili u Jasenovcu kako bi u mjestu teških stradanja pod Isusov križ sabrali sve nepravedne osude, progone, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi u totalitarnim sustavima dvadesetog stoljeća, evanđeoski raspoložili svoja srca prema žrtvama i zločincima, molili za sve Božje praštanje i milosrđe kako bi njegovim lijekom bile ozdravljene rane koje još bole
– Kao hodočasnici sjedinjujemo se s Gospom Jasenovačkom i oplakujemo sve pripadnike bilo kojeg naroda, vjere ili svjetonazora koje je ljudska zloća prezrela i osudila na smrt. Ujedno uzdižemo svoju zahvalnost za sve one koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i svome narodu podnijeli mučeništvo u teškim vremenima progona – kazao je biskup Škvorčević. Upozorio je kako je Jasenovački logor sve do danas ostao za pojedince i skupine povod pravljenja vlastitih računa i obračuna u kojem ponovno stradavaju nedužne žrtve.
– Svi oni koji imaju određene odgovornosti u hrvatskom društvu dužni su zbog samih žrtava i njihova dostojanstva te zbog časti hrvatskog naroda truditi se oko pune jasenovačke istine, kako bi se ujedno odgovorilo i na najnovije pokušaje manipuliranja Katoličkom Crkvom glede Jasenovca – upozorio je biskup te poručio kako svaku jasenovačku, starogradišku, bleiburšku, domovinsko-ratnu i drugu žrtvu povjeravaju Isusovoj ljubavi na križu.
Propovijedao je biskup Đuro Hranić koji je među ostalim kazao: „Kolikogod je teško i bolno brojati te oplakivati žrtve među pripadnicima svoga naroda, još je zahtjevnije i još mučnije morati suočavati se i sa žrtvama koje su plod nasilja, nepravde i nečovječnosti pripadnika vlastitoga naroda. Težina tih grijeha prošlosti, nažalost, još se i danas osjeća i ostaju isto tako kao kušnje u sadašnjosti. Nužno je za njih činiti pokoru, zazivajući žarko oproštenje Kristovo“.
Biskup Hranić još jednom je podsjetio kako se Crkva zauzima za utvrđivanje činjenica koje su se dogodile u Jasenovcu i Staroj Gradiški, osobito za vrijeme te poslije Drugoga svjetskoga rata.
– Zauzimamo se za nepristrano utvrđivanje cjelovite istine, za utvrđivanje istine o žrtvama jasenovačkog logora, za istinu oslobođenu od svakog klišeja i optuživačkih uopćavanja; za rasvjetljavanje konteksta u kojemu se dogodilo zlo te za transparentnost svjedočenja – kazao je biskup Hranić. Dodao je da suočavanje s istinom traži i teološku prosudbu povijesnih događaja, povratak k Bogu, kajanje za počinjeno zlo i grijehe pripadnika vlastite Crkve i naroda, obraćenje uma i srca, prepuštanje Božjem milosrđu i prihvaćanje pokore, promjenu života, te se na kraju toga procesa čišćenja spomena, ostvaruje traženje oprosta i od žrtava, obnova narušenih odnosa, uzajamno pomirenje te uspostavljanje pravde i povjerenja među ljudima.
